Broj osoba koje su u travnju uplatile mirovinsko osiguranje iznosio je 1,557.687 i bilo ih je oko 37.000 više nego u istome mjesecu lani.
To i nije iznenađujuće ima li se u vidu da je u ožujku i travnju prošle godine, nakon izbijanja pandemije, uslijedilo veliko otpuštanje zaposlenih. No, podaci HZMO-a pokazuju da je u ovogodišnjem travnju bilo više osiguranika nego u istome mjesecu 2019., za njih 12.162. To je ipak teže objasniti s obzirom na pretpandemijsku ekonomsku aktivnost i pozitivne trendove na tržištu rada. Taj prilično optimističan pokazatelj kretanja broja zaposlenih, točnije osiguranih, prema mišljenju Danijela Nestića s Ekonomskog instituta rezultat je triju ključnih faktora.
"Prvo, mjerama za održavanje zaposlenosti izbjegnut je veći pad zaposlenosti u najpogođenijim djelatnostima. Drugo, država je povećavala zaposlenost u "vlastitoj režiji", odnosno u javnom sektoru, prije svega u obrazovanju i zdravstvu. I treće, zaposlenost je povećana u nekoliko propulzivnih sektora koji iznimno dobro posluju u posljednje vrijeme, usprkos pandemiji i potresima, ili čak upravo zbog njih", objašnjava Nestić.
Sektori u ekspanziji su građevinarstvo, IT, poslovne usluge koje, između ostalog, sačinjavaju consulting, pravne i računovodstvene usluge, promidžbu, kao i arhitektonske djelatnosti, inženjerstvo, ispitivanja i analize.
Priprema sezone
S oporavkom ekonomije poduzetnici su počeli i pripreme za sezonu. U usporedbi s ožujkom, kaže Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica RBA, broj osiguranika je povećan za 10.750, a gotovo 30 posto njih (3187) dolazi iz ugostiteljstva, odnosno djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.
"To održava pozitivna očekivanja u pogledu normalizacije putovanja i početka sezone. Uz ugostiteljstvo, visok doprinos rastu dolazi i od prerađivačke industrije, osobito u sektorima proizvodnje hrane i duhana, te u građevinarstvu.
Iako su podaci HZMO-a ohrabrujući, oni koji uplaćuju mirovinsko osiguranje ne moraju biti i zaposleni. Tako osobe koje su ostale bez posla mogu same sebi nastaviti uplaćivati osiguranje, a u kategoriji osiguranika su i oni na stručnom osposobljavanju i nemaju zasnovan radni odnos. Ipak, Nestić smatra da su podaci HZMO-a dobar i pouzdan pokazatelj tekućih kretanja na tržištu rada. Jer, službeni podaci DZS-a o zaposlenosti najmanje se jednom godišnje revidiraju, i to u pravilu na više.
Kako bilo, oba izvora upućuju na vrlo sličan trend: u protekloj je godini najviše smanjen broj radnih mjesta u djelatnosti ugostiteljstva, a povećan je u građevinarstvu, informacijama, komunikacijama i javnoj upravi. Ako se uspoređuje ovogodišnji travanj s onim otprije dvije godine, broj osiguranika u ugostiteljstvu je smanjen za 17.176, a u prerađivačkoj industriji za 3121.
Istodobno, u građevinarstvu je broj osiguranika povećan za 14.109, slijede informacije i komunikacije s rastom od 5647 te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti u kojima je 4323 osiguranika više. Kao što su već pokazali podaci DZS-a, osjetno je povećan i broj zaposlenih u javnim službama, u obrazovanju i zdravstvu ukupno oko 8600.
Kako je za Jutarnji pojasnio Teo Matković, viši znanstveni suradnik u Institutu za društvena istraživanja, rast zaposlenosti u obrazovanju može se pripisati više faktora, među kojima je zapošljavanje osoblja za čišćenje i održavanje zbog potreba za pridržavanjem epidemioloških mjera. No, mnogo važniji razlog čini se da je povećano korištenje novca iz europskih fondova koji se, uz ostalo, koriste za gradnju vrtića i zapošljavanje osoblja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, kao i za angažman pomoćnika u nastavi.
Povećava se i broj zaposlenih u tvrtkama, a smanjuje u obrtima, premda raste broj obrtnika, što upućuje da taj oblik zapošljavanja postaje zanimljiv kao samozapošljavanje. "Ta je promjena moguće potaknuta i aktivnim mjerama zapošljavanja, kojima se daju potpore za osnivanje obrta i prvu godinu njegova poslovanja", kaže Nestić.
Novi poslovi
A kakva će radna mjesta donijeti oporavak ekonomije? Ako se izuzme rast sezonskog zapošljavanja, ono što je prilično sigurno, smatra glavna ekonomistica RBA, građevinarstvo će biti glavni generator rasta zaposlenosti ne samo ove godine, nego i iduće.
Razlog je očekivani rast investicija koji će povećati i potražnju za radnicima. Ono što ohrabruje jest rast IT sektora, prisutan još od 2012., koji je intenziviran posljednjih godina i bilježi dvoznamenkaste stope raste prema većini pokazatelja, prihodima, izvozu i zaposlenosti.