Svi hrvatski potrošači električne energije - kućanstva i poduzeća - do 2030. godine trebala bi imati ugrađena "pametna" brojila - uređaje koji omogućavaju znatno naprednije mjerenje potrošnje struje, te lakšu naplatu potrošenog.
Radi se o jednom od većih projekata u nacionalnoj energetici koji ne obuhvaća samo promjenu 2,4 milijuna današnjih analognih brojila, već i znatna ulaganja u modernizaciju distribucijske elektroenergetske mreže. Ipak, bez obzira na to što su pripreme počele prije nekoliko godina, a prvi ugovor o dodjeli europskih bespovratnih sredstava potpisan u srpnju 2018. dosad se s ugradnjom pametnih brojila nije daleko odmaklo. Tko je za to odgovoran? Na to pitanje javnost nema odgovor, a čini se da nema ni institucija čiji je posao da na njega odgovori: Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA).
Greška u pisanju
HERA je tako 10. rujna poslala Hrvatskom saboru ispravak svog godišnjeg izvješća o radu za 2019. godinu u kojem tvrde da su naknadnim pregledom teksta, na stranicama 10. i 97. uočili pogrešku u pisanju.
U prvoj verziji izvješća koje je usvojeno na Upravnom vijeću stajala je sljedeća rečenica: "Međutim, iako je HERA još u srpnju 2017. donijela Odluku o donošenju Analize troška i dobiti uvođenja naprednih mjernih uređaja i sustava za njihovo umrežavanje, ministarstvo nadležno za energetiku još nije utvrdilo plan i program mjera za uvođenje naprednih mjernih uređaja za krajnje kupce". Ta rečenica neosporno odgovornost za slabi napredak u ugradnji brojila stavlja na nekadašnje Ministarstvo energetike i zaštite okoliša, odnosno po zapovjednoj odgovornosti, na resornog ministra Tomislava Ćorića.
Ipak, u HERA-i dolazi do promjene mišljenja, pa više ne misle da nadležno ministarstvo još nije utvrdilo plan i program mjera za uvođenje naprednih brojila za krajnje kupce, već sada tvrde nešto posve suprotno. "HERA je u srpnju 2017. donijela Odluku o donošenju Analize troška i dobiti uvođenja naprednih mjernih uređaja i sustava za njihovo umrežavanje, a donošenje plana i programa mjera za uvođenje naprednih mjernih uređaja za krajnje kupce očekuje se u skladu sa zakonskom procedurom", stoji u ispravku kojeg, za razliku od originalnog izvješća, potpisuje samostalno predsjednik Upravnog vijeća Agencije Tomislav Jureković, inače trenutno obuhvaćen USKOK-ovom istragom u sklopu Afere vjetroelektrane.
Kopernikanski obrat
Ovaj kopernikanski obrat otvara pitanje kako su odjednom u HERA-i shvatili da su pogriješili kada su utvrdili da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (sljednik Ministarstva energetike i zaštite okoliša) krivo što napredna brojila nisu još uvedena, te se predomislili i zaključili kako se donošenje mjera očekuje u skladu za zakonskom procedurom? Odnosno, je li izvješće agencija naknadno "frizirano" kako bi se skinula odgovornost s ministarstva?
U HERA-i nisu bili baš rječiti kada smo im postavili nekoliko važnih pitanja oko toga jesu li im iz Ministarstva možda sugerirali da to izmijene, je li takva praksa ispravaka inače postojala i ranije, te jesu li donijeli spomenutu analizu i što je ona pokazala.
"U godišnjem izvješću tehničkom greškom uvedena je nepreciznost u odnosu na striktni zakonski izričaj, koja je uočena naknadnim pregledom teksta godišnjeg izvješća, pa je shodno tome izvršen ispravak. U skladu s uobičajenom procedurom, ispravak je prethodno usuglašen na razini Upravnog vijeća", odgovorili su kratko u HERA-i.
Iz nadležnog ministarstva pak pojašnjavaju kako je bilo racionalno pričekati s odlukom zbog izmjena Direktive o tržištu električnom energijom koja je stupila na snagu sredinom 2019. godine jer ostavlja mogućnost da se napredna mjerila uvode postupnije, kako bi se izbjegla opterećenja na krajnje korisnike, posebice one iz kategorije kućanstva.
Odgovor Ministarstva
"Vezano za pitanje o tome je li Ministarstvo utvrdilo plan i program mjera za uvođenje naprednih mjernih uređaja za krajnje kupce, ističemo kako takav plan postoji u desetogodišnjim planovima razvojnog elektroenergetskog sustava. Plan se, također, nalazi i u Nacionalnom integriranom klimatskom planu. U okviru mjera povećanja učinkovitosti elektroenergetskog sustava kao mjera energetske učinkovitosti ENU-16 navedena je upravo i implementacija naprednih mjernih sustava te u provođenju ove mjere očekujemo potporu iz EU fondova", odgovorili su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Stručnjak za energetiku Nenad Kurtović, pak, smatra kako zapravo Ministarstvo nema što raditi taj plan već je to zadaća HEP ODS-a, a da je trošak ugradnje naprednih brojila na njima, a ne na kupcu, što je definirano još 2016. Prema tom planu, svih više od 2,4 milijuna brojila u kućanstvima i poduzećima trebala bi biti zamijenjena do 2030. i taj proces ide svojim tijekom, govore sugovornici, možda je u ovoj godini bio nešto usporen zbog pandemije.
- Jedino novi kupci plaćaju ugradnju brojila, a već postojeći ne bi to trebali plaćati već je to trošak HEP ODS-a - kaže Kurtović.
Redoslijed ugradnje brojila je takav da prvo idu oni koji troše više, odnosno oni s crvenom tarifom, a nakon toga i oni drugi. Napredna brojila, osim što će se moći daljinski očitavati pa neće biti potrebe za izlaženjem na teren i plaćanjem naknade za očitovanje, potrošače bi trebala informirati u svakom trenutku koliko su struje potrošili, te ih i upozoravati ako je došlo do povećane potrošnje. Brojila omogućuju mjerenje snage i jalove energije. Na taj bi se način potpuno prešlo s akontacijskog plaćanja računa, na plaćanje stvarne potrošnje struje.