Bez obzira kako se interpretiraju najnovije porezne izmjene, premijer i ministar financija su obuhvatnim, strpljivim i samouvjerenim objašnjavanjem, čini se, uspjeli donekle odagnati brojne sumnje.
Većina stručnjaka ističe da im još treba vremena za konačan zaključak, ali ipak napominju da bi, doista, moglo doći do povećanja plaća, kao i aktiviranja političara na lokalnoj razini. Među glavnim zamjerkama koje se mogu čuti jesu kompliciranje poreznog sustava i način zadiranja u mirovinske doprinose.
Vjekoslav Bratić, ravnatelj Instituta za javne financije, smatra da je u ovako izazovnim vremenima dobra svaka promjena koja ide u smjeru povećanja raspoloživog dohotka, da se što većem krugu ljudi povećaju plaće. No, ono čemu je po njegovom mišljenju možda također trebalo dati više pozornosti, jesu druga pojednostavljenja i rasterećenja, primjerice na strani parafiskalnih nameta.
Na drugoj strani, napominje, "ne treba zaboraviti činjenicu da će i ove, kao i prethodne izmjene, dovesti do određenih troškova administriranja i provedbe".
Motivi za radni odnos
Za financijskog savjetnika Vladu Brkanića najspornija su izuzeća za doprinose kod plaće od 700 do 1300 eura.
- To nikad dosad nije bilo, doprinosi su se uvijek plaćali iz bruto plaće ili su ih uplaćivali poslodavci - ističe. Razliku koja će sada izostati, objašnjava, netko će morati podmiriti, a to su porezni obveznici s većim primanjima.
- Mislim da to nije pravedno, među ostalim i zato što se mnogi zapošljavaju i imaju niska primanja samo da bi ostvarili pravo na socijalno osiguranje, a prihode istodobno ostvaruju, primjerice, od najma - objašnjava Brkanić.
Umjesto u doprinose za prvi mirovinski stup, smatra da bi mnogo primjerenije rješenje bilo zadiranje u izdvajanja od pet posto za drugi stup.
- Uplata tih doprinosa trebala bi postati dobrovoljna, tako da se spoje drugi i treći mirovinski stup. Pritom bi se stopa doprinosa mogla i smanjiti, a uplaćeni iznos mogao bi imati tretman porezne olakšice - predlaže Brkanić. Osim što bi to bilo pravednije, ističe, ujedno bi se otvorilo akutno pitanje funkcioniranja drugog mirovinskog stupa.
Sporne naknade
- Mirovinski fondovi nisu se pokazali uspješnima, imaju probleme u plasiranju novca, a naknade koje primaju ne ovise o ostvarenim rezultatima, nego o uplaćenim doprinosima. Osim fondova, imamo još jednog ‘parazita‘, a to je Regos koji za svoje usluge godišnje ubire 10 mil. eura - kaže Brkanić. Kao što su to već učinile mnoge države, mišljenja je da bi i Hrvatska trebala podvući crtu u odnosu na slabosti koje je pokazala mirovinska reforma.