Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju za 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je drugi najveći rast u Europskoj uniji, nakon Slovenije, gdje je BDP rastao za 8,3 posto, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku.
BDP raste peti kvartal zaredom, a u odnosu na prvo tromjesečje, rast je veći za 0,7 postotnih poena. Očekuje se i da će BDP u trećem kvartalu značajno rasti, zbog odlične turističke sezone, pa će godišnji rast BDP-a zasigurno biti veći od Vladine projekcije od tri posto ili prognoziranih 3,4 posto od strane Europske komisije, ali u četvrtom kvartalu možemo očekivati usporavanje, što će se onda preliti i na iduću godinu, upozoravaju analitičari. Ukupni rast BDP-a u drugom tromjesečju potaknut je rastom gotovo svih sastavnica, od osobne potrošnje (7,7 posto) do izvoza (41,9 posto) i investicija, osim državne potrošnje koja je pala za 2,2 posto.
Eurostat je objavio da je gospodarstvo u eurozoni u drugom kvartalu raslo za 3,9 posto, a u EU za četiri posto u odnosu na isto razdoblje lani, a u odnosu na prvo tromjesečje rast se usporio s 5,4 posto u eurozoni i 5,5 posto u EU. Rekordni rast zabilježila je Slovenija, dok je Njemačka, ovisna o ruskom plinu, rasla samo za 1,5 posto na godišnjoj razini, a na kvartalnoj je vidljiva stagnacija, što posebno zabrinjava.
Zabrinuti za 2023.
Iako na razini EU još ne vidimo naznake recesije, upozorava Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a, negativnu stopu bilježe Poljska, Latvija, Litva i Portugal, a Njemačka stagnira. Za nju su ovi rezultati dobri i govore da je hrvatsko gospodarstvo stvorilo temelje za rast unatoč svim izazovima, no pitanje je što će biti krajem godine i početkom iduće.
- Za očekivati je da će i treći kvartal biti odličan, ali potpuno je neizvjesno što će se događati u zadnjem kvartalu, što se onda može preliti na iduću godinu. Ne znamo dokad će rat trajati, koliko će cijene rasti, što će biti sa sušom, dolazi sezona grijanja, hoće li biti poremećaja u lancima opskrbe. Vrlo je važno gledati i druge zemlje, posebno Njemačku. Mi jako ovisimo o tržištu EU i iako nismo toliko ovisni o ruskom plinu, ako Njemačka ili neke druge veće države odu u recesiju, ni mi to nećemo moći izbjeći - upozorava Iva Tomić.
Kaže kako je važno zajedničko djelovanje Vlade i poslovne zajednice kako bi se u što je moguće većoj mjeri ublažila inflacija te moguće negativne posljedice na ekonomski rast i standard svih građana jer će većina poduzeća ostvariti znatno lošije rezultate nego što je to bilo očekivano.
- To nije moguće u potpunosti prevaliti na cijenu finalnih proizvoda i usluga pa je nemali broj poduzeća već najavio kako će u ovoj godini odustati od planiranih investicija, a neki idu toliko daleko da najavljuju - u slučaju da država ne izađe ususret s mjerama - otpuštanja ili čak gašenje proizvodnje - upozorava.
Aktualna očekivanja
Analitičari RBA kažu kako je ovaj rast nadmašio njihova očekivanja, kako dosadašnji pokazatelji upućuju na izvrsnu izvedbu središnje turističke sezone i daljnja poboljšanja na tržištu rada. Otpornost industrije veća je od inicijalnih očekivanja, što će se pozitivno odraziti i na kretanje gospodarstva u trećem kvartalu pa najavljuju zamjetnu reviziju na više njihove procjene BDP-a s trenutačnih 4,4 posto.
- Međutim, razloga za pretjerani optimizam nema jer je usporavanje rasta sasvim izvjesno, a negativni rizici nisu nestali. Naime, potencijalno klizanje europodručja u recesiju na prijelazu iz 2022. u 2023., snažniji inflatorni pritisci, nepovoljan utjecaj ne samo na raspoloživi dohodak, već i na povjerenje potrošača i poduzeća te potencijalna nemogućnost realizacije investicija unutar NPOO sigurno bi mogli rezultirati nižom stopom rasta BDP-a u 2023. od trenutačno očekivanih tri posto - smatraju u RBA.
Ova procjena DZS-a, kažu u HNB-u, vrlo je blizu njihovih aktualnih očekivanja, prema kojima bi godišnji rast BDP-a mogao iznositi 5,5 posto.
- Na tom su tragu i trenutačno raspoloživi pokazatelji za treće tromjesečje, koji su zahvaljujući povoljnim kretanjima u turizmu čak i nešto bolji od očekivanog. Ipak, ostvareni rast odražava iznimno snažnu ekspanziju uslužnih djelatnosti, ponajprije povezanu s turizmom, ali i postpandemijskim oporavkom domaće potražnje za uslugama, dok ostatak gospodarstva i dalje raste po znatno nižim stopama - kaže glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić te i on upozorava kako će tendencija usporavanja europskog gospodarstva sigurno ograničiti mogućnost održavanja visokih stopa rasta u narednom razdoblju.
- U tom svjetlu treba promatrati i trenutačna očekivanja porasta BDP-a u narednoj godini, koja su ujedno izložena iznimnoj neizvjesnosti, ponajprije povezanoj s rizicima za opskrbu europskog kontinenta energentima - zaključuje glavni ekonomist Šošić.
