Hrvatska od subote opet živi bez kafića i restorana, kojima je dozvoljeno raditi hranu isključivo za dostavu ili odnošenje. Poduzetnici ugostitelji prosvjeduju, a ministar financija Zdravko Marić izjavio je da će im država nadoknaditi i dio fiksnih troškova. Međutim, odbija razgovor o smanjenju PDV-a. O tome kako će sve ovo utjecati na državne financije, koliki će biti pad BDP-a i drugim aktualnim pitanjima, ministar je govorio u RTL Direktu sa Zoranom Šprajcom.
- Strah, zabrinutost, neizvjesnost, sve su to okolnosti u kojima se nalazimo, no unatoč svim ovim izazovima, javne financije su i dalje pod kontrolom, upravljive, a da su izazovi i dalje prisutni, jesu - izjavio je Marić. Priznao je kako ovaj adventski lockdown nisu planirali u rebalansu, ali ističe kako on nije ni blizu onome koji smo imali na proljeće.
- Kad gledamo osobnu potrošnju u prosincu, ono što najviše puni državni proračun je zapravo potrošnja u trgovini na malo, koja je otvorena - mi ovdje govorimo samo o ugostiteljskom sektoru, priređivačima igara na sreću i rekreativnom sportu - rekao je ministar.
Na pitanje hoće li Vladine mjere moći potrajati, s obzirom da epidemiolozi upozoravaju kako ovo neće biti dovoljno, da će se zatvaranje morati produžiti i poslije Nove godine, Marić kaže da su baš zato ove mjere okarakterizirane kao racionalne: - Još uvijek ne možemo predvidjeti sve izazove koji su pred nama. Ali u isto vrijeme, mjere su i pravične, pokrit će se dijelovi fiksnih troškova, onima koji su privremeno onemogućeni u svom radu, troškovi zakupa, najma, režija....
Marić ostaje pri procjeni pada proračunskih prihoda od osam posto za cijelu godinu.
- Imali smo 15,4 u drugom tromjesečju, 10 u trećem. Što se tiče četvrtog tromjesečja, ono je i dalje u tijeku. Ovi efekti će se u manjem obujmu vidjeti. Ponavljam, nije samo trgovina na malo važna, imamo neke djelatnosti koje su u trećem tromjesečju i dalje rasle, poput građevinarstva. Kad sve skupa zbrojite, ova godina je takva kakva je, hoće li biti osam, koja decimala gore ili dolje, u ovom trenutku nije presudno, mi smo već usmjereni na iduću godinu koja bi trebala biti godina početka oporavka, ali ne potpunog - kaže.
Dodao je kako su božićnice za ovu godinu već planirane u proračunu i njih ništa ne može ugroziti. Što se tiče povišica za iduću godinu, to pak nemaju u potpunosti pokriveno u proračunu za 2021.
- No nije ni to prvi put, imali smo takve situacije proteklih godina, u tijeku godine naći ćemo način, uštedama na drugim rashodnim stavkama osigurat ćemo ono što je dogovoreno, kako ne bismo ponovno ušli u seriju sudskih tužbi i onoga što opet dođe na naplatu poreznim obveznicima, samo s nekim otklonom od nekoliko godina - rekao je ministar u RTL Direktu.
Ne slaže se s tvrdnjama da je ovim lockdownom opet pogođen samo privatni sektor.
- Kad gledate deficit koji je predviđen, od 29,5 milijardi kuna, najveći dio je pad prihoda zbog pada opće gospodarske aktivnosti, no u tom padu prihoda imate i mjere koje su tim privatnim poduzetnicima stavljene na tri mjeseca. Otpisali smo im 2,8 milijardi kuna poreza. I onda dolazite do osam milijardi i s ovim zadnjim mjerama debelo iznad osam, novca svih poreznih obveznika koje su isplaćene privatnom sektoru za očuvanje radnih mjesta - istaknuo je Marić i napomenuo kako nije istina kad se govori kako to nije novac poreznih obveznika, nego novac iz EU, onaj koji je dao Bruxelles.
- Ono u početku smo u potpunosti davali iz novca poreznih obveznika. Na kraju mi kontribuiramo i u europski proračun. Samo ovisno o tome koliko smo sposobni apsorbirati ta sredstva - kaže ministar.
Iako su poduzetnici ogorčeni Vladinim odlukama i tvrde kako im se više isplati potpuno zatvoriti, nego imati samo pripremu hrane, Marić kaže kako je svjestan njihove želje da se mjere što prije počnu olakšavati, ali također uvjerava da su i zahvalni na mjerama, jer su i oni priželjkivali da im se pokriju troškovi.
Na pitanje zašto ugostiteljima nisu mogli dati PDV od 5 posto iduće tri godine, ministar je odgovorio:
- Sniženi PDV je neizravna subvencija države prema ovom ili onom sektoru. I IT kompanije mogu pitati zašto nije snižena stopa na njihov softver ili zašto tekstilna industrija na ovo odijelo ne zaračunava sniženu stopu. To je legitimno pravo da se traži. Porezna politika nije izdvojena cjelina. Svih ovih godina radimo rasterećenja, smanjivanja individualnog poreza, kako izravnih, tako i nekih neizravnih. Peti krug porezne reforme je u srijedu u drugom čitanju u Saboru. Tu su neke određene mjere koje su snižavanje poreza na dohodak i poreza na dobit.