Oko stotinu novih prijedloga kurikuluma za strukovne škole u završnoj je fazi izrade. Kako doznajemo, do kraja školske godine trebali bi biti predani Ministarstvu znanosti i obrazovanja nakon što su posljednjih pet godina pripremani u tišini u suradnji sa stotinjak nastavnika i ravnatelja škola, a pod kapom Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Kao i svaka veća promjena u obrazovanju, i ova će izazvati polemike, prije svega zbog prijedloga manje satnice dijela općeobrazovnih predmeta u školama.
Prema planu projekta čiji je službeni naziv "Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja", ideja je da se učenicima strukovnih škola, koje čine 70 posto srednjeg obrazovanja, poveća satnica iz matematike, hrvatskog i prvog stranog jezika, i to u prosjeku za jedan sat tjedno.
Umjesto sadašnja tri sata tjedno, strukovnjaci bi po novome hrvatski jezik imali četiri sata tjedno u sva četiri razreda. Matematika, sada najčešće zastupljena po tri sata, bila bi tjedno u nastavi po tri sata u prva dva razreda te po četiri sata u trećem i četvrtom razredu, a satnica engleskog kao stranog jezika povećala bi se također za jedan sat tjedno.
Komešanja sindikata
U Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih zastupaju ideju da se ovim predmetima, ključnim za državnu maturu, poveća satnica kako bi se sadržaji hrvatskog, matematike i stranog jezika u strukovnim školama ujednačili s općim gimnazijama. Time bi, smatraju, učenici strukovnih škola bili u ravnopravnijoj situaciji s gimnazijalcima prilikom polaganja obaveznih predmeta na maturi. Prema prošlogodišnjim rezultatima, maturu je palo 30 posto učenika strukovnih škola i samo 2,2 posto gimnazijalaca.
Međutim, radi povećanja satnice iz triju predmeta obaveznih na maturi dijelu općeobrazovnih predmeta u strukovnim školama trebalo bi smanjiti satnicu. Prema sadašnjem planu, zbog kojeg su već počela komešanja obrazovnih sindikata, satnica povijesti u strukovnim četverogodišnjim školama bila bi prepolovljena.
Konkretno, umjesto sadašnja dva sata u prvom i isto toliko u drugom razredu, povijest bi bila zastupljena samo u drugom razredu (dva sata tjedno), a u prvom je razredu (kao ni u ostalima) ne bi bilo. U trogodišnjim školama zastupljenost povijesti ostala bi jednaka kao do sada. Neslužbeno doznajemo da se sadržaji povijesti koji obuhvaćaju Domovinski rat ne bi smanjivali.
Zbog ove promjene predlagači ipak očekuju diskusije, jer je riječ o znatnom gubitku sati nastave za profesore povijesti. Rješenje za problem manje norme u Agenciji vide u mogućnosti nadoknade gubitka sati kroz fakultativne predmete, odnosno izborne module, a s obzirom na to da njih svaka škola slobodno uvodi.
Drugim riječima, škole bi mogle izraditi izborne module u čijoj ponudi može biti povijest i, primjerice, geografija sa satnicom koju same odrede. Naime, planirane promjene s geografijom bile bi manje izražene nego s poviješću jer je u planu "premještanje" predmeta iz prvog razreda u treći, ali kroz novi kurikulum predmeta sa širim sadržajima nego dosad.
Ministarstvo bez komentara
U Agenciji objašnjavaju kako do ovog prijedloga nije došlo preko noći: temelj za izradu novih strukovnih kurikuluma zacrtan je u Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje, dokumentu koji je Ministarstvo obrazovanja donijelo još 2018., za mandata Blaženke Divjak. Ideja je nove kurikulume postupno uvesti u škole od 2024./2025., a prethodna školska godina bila bi iskorištena za pripremu nastavnika.
U Ministarstvu obrazovanja zasad ne komentiraju prijedlog s obzirom na to da im dokumenti nisu dostavljeni, no kako doznajemo od predstavnika sindikata, novi strukovni kurikulumi bit će jedna o tema sastanka s ministrom Radovanom Fuchsom u petak. Po zakonu, nove kurikulume donosi ministar, a dotad je riječ o prijedlozima podložnim promjenama.