Jutarnji list prvi posjeduje neslužbeno pismo (non paper) koje je hrvatska Vlada poslala Europskoj komisiji kako bi argumentirala stavove o europskom uhidbenom nalogu zbog kojeg nam EK prijeti sankcijama.
Uoči punog hrvatskog pristupanja Europskoj uniji 1.srpnja 2013.godine, hrvatska je Vlada bila spremna dovršiti usvajanje cijelog EU-ovog acquisa: među brojnim promjenama u legislativi 28.lipnja 2013.godine usvojila je amandmane na Zakon o pravosudnoj suradnji sa državama članicama EU-a, u kojemu se reguliraju pitanja vezana uz Europski uhidbeni nalog i druga pitanja suradnje u pravosuđu.
- U skladu s tim, promjenjena su 82 članka, zato jer su trebali dovesti do toga da Hrvatska bude usklađena sa Odlukama 2009/829/JHA, 2002/187/JHA i 2008/977/JHA i Direktivom 2012/13/EU; u odnosu na Europski uhidbeni naloga uveden je datum od kojega se on primjenjuje, a prema kojemu se naznačuje da će se on odnositi na kriminalna djela počinjena nakon 7.kolovoza 2002.godine. Hrvatska Vlada i Sabor bili su uvjereni da za to postoji zakonska mogućnost i političko opravdanje.
EUROPSKA KOMISIJA POTVRDILA SANKCIJE 'Pokrećemo postupak protiv Hrvatske zbog slučaja 'Lex Perković''
- Ova je odluka - INTER ALIA - temeljena na krivom prijevodu paragrafa 32 službenog teksta Okvirnog ugovora na hrvatskom jeziku koji je objavljen u Službenom glasniku Europske unije na hrvatskom BR.L190/1, 19.vol.329.listopada 2012.godine. Ovo je ispravljeno preko ERRATA CORRIGE objavljenom u Službenom glasniku Br.L"""/14 20.kolovoza 2013.godine. Zakonski, Hrvatska je bila posve usklađena sa acquisom u vrijeme usvajanja Zakona o pravosudnoj suradnji 28.lipnja 2013.godine - Komisija je potom naknadno predstavila Hrvatskoj svoju interpretaciju Okvirne odluke, navodeži da je vremensko ograničenje bilo moguće samo u doba usvajanja Europskog uhidbenog naloga, odnosno da za Hrvatsku ta šansa više ne postoji; premijer Zoran Milanović je na marginama lipanjskog Europskog vijeća odmah javno kazao da "Hrvatska dopušta mogućnost da je napravila grešku" i da je "spreman konzultirati se s Europskom komisijom po ovom pitanju."; u međuvremenu, Hrvatska je nastavila surađivati sa provedbom brojnih Europskih uhidbenih naloga koji su u stizali, ukupno su primljena 123, a do danas je izručeno 26 osoba
VESNA PUSIĆ O PROBLEMIMA U KOALICIJI: 'Premijer i ja na istoj smo strani, sve ćete uskoro znati'
- Bez obzira na niz pisama razmijenjenih između hrvatskog premijera i predsjednika Europske komisije Barrosa, ministra pravosuđa i povjerenice Reding (sve ih prilažemo radi za daljnjeg razumijevanja ), u kojima je Komisija je uredno obaviještena o namjeri hrvatske Vlade da predloži izmjene i dopune Zakona i dostavi ga Saboru na hitno usvajanje kako bi bio u potpunosti u skladu s pravnom stečevinom EU , Hrvatska se sada suočava s vrlo jasnom odličnošću EK da donese neke mjere protiv Hrvatske.
- Hrvatska je suočena s postupcima koji se nikada nisu koristili protiv bilo koje države članice za ovu vrstu neusklašenosti; Hrvatska je naročito zabrinuta zbog namjere da se utječe na naš pristup u schengenski Fond; on ima za cilj poduprijeti Hrvatsku u provedbi schengenske pravne stečevine, uključujući i sve njegove odredbe koje se odnose na pravosudnu suradnje u kazneni stvarima; ograničavanje hrvatskog pristupa tom Fondu moglo bi stoga imati negativan utjecaj na blisku pravosudnu suradnju, a to je cilj koji ne bi trebao biti pogođen mjerama donesenim na temelju članka 39. Zakona o pristupanju Hrvatske.
- Osim toga , članak 39. jasno kaže da "ove mjere mogu imati oblik privremene obustave primjene odgovarajućih odredbi i odluka u odnosima između Hrvatske i bilo koje druge države članice ili država članica ". Iz ovog teksta jasno je da se te mjere ne mogu primjenjivati na Schengenski fond, jer on ne spada u područje odnosa između Republike Hrvatske i država članica kao što je predviđeno u članku 39.
STRANI MEDIJI 'Hrvatska se sramoti samo dva mjeseca nakon ulaska u Europsku uniju'
- Općenito, Hrvatska smatra da je pozivanje na članak 39. u tom pogledu upitan, i da dovoditi u pitanje nastavak bliske suradnje u pravosuđu
- Hrvatska bi željela ponoviti da bezuvjetno provođenje ovog instrumenta - u cijeloj Europskoj uniji i na ravnopravnoj osnovi među državama članicama - doista treba biti zajednička briga svih država članica: to je posebno važno jer usvajanje Europskog uhidbenog naloga u cijeloj EU nije bilo ujednačeno.
- Neke države članice su imale (Slovenija) - ili zapravo još uvijek imaju (Češka) - rokovi ili druga graničenja u primjeni Europskog uhidbenog naloga koje su u suprotnosti s pravnom stečevinom EU , međutim, Komisija nije razmatrala , predložila niti uvela mjere slične onima što s kojima se suočava Hrvatska.
- Iako je Komisija imala jednake ovlasti i pravne instrumente na raspolaganju pri zaštiti klauzule koja se u njihovim Pristopnim ugovorima nalazila u istom članku 39, čini se da su u gotovo identičnoj pravnoj situaciji - jedina je razlika bila u tome što je Hrvatska promijenila zakone "tri dana prije pristupanja", Komisija nije naišla na "ozbiljne nedostatke" koje bi postojale u ovim slučajevima: sve je završilo na "sustavnoj kritici i pritiscima koji su rezultirali time da su Češka i Slovenija promijenile svoju legislativu kako bi osigurale usklađenost s europskim uhidbenim nalogom" .
- Predložene mjere nažalost jasno se razlikuju od istine kada se navodi da u pismu ministra pravosuđa od 5. rujna 2013, Hrvatska "ponavlja da je ponovno prilagođavanje provedbe zakona o funkcioniranju Europskog uhidbenog naloga uvjetovano hrvatskim obvezama tijekom pristupanja te ustavnim promjenama"; to nije točno ni za ranije pismo od 2. rujna 2013 : naprotiv, ministar jasno navodi da će "izmjena Zakona stupiti na snagu 15. srpnja 2014. "
Slično obaveze oko izmjene Zakona također je potvrdio premijer u pismu predsjedniku Europske komisije Barrosu.
- Nadalje, ministar pravosuđa u svom pismu od 2. rujna je jasno naveo da će Zakon biti poslan u zakonodavnu proceduru u tijeku sljedeća dva tjedna, i da će biti donesen na početku jesenskog zasjedanja parlamenta. U stvari, izmjene i dopune Zakona o pravosudnoj suradnji Ministarstvo pravosuđa je već stavilo u formalnu proceduru, s cilijem da se usvoji na sjednici Vlade 19. rujna 2013.
- Vlada će odmah proslijediti ovaj amandman u Saboru kada se sastane na jesenskoj sjednici; Vlada je uvjerena da će izmjene i dopune dobiti odobrenje Sabora u vrlo kratkom vremenu, a time i formalno uskladiti zakone u potpunosti s pravnom stečevinom EU-a. Dakle, sama procedura je najbrža moguća.
- Hrvatska vjeruje da je to bezuvjetno , brzo i učinkovito rješenje za ovaj problem.
- Predložene mjere dodatno insinuiraju vrlo opasne i otvorene optužbe na račun Hrvatske : navodi se da " ... Postoji / ... / više od 20 zahtjeva iz područje Europskog uhidbenog naloga koje Hrvatska ne namjerava ispuniti, a posebno zahtjeve za premještaj navodnih kriminalaca koji su optuženi za ubojstva disidenata i osoba koje su bile kritičaro jugoslavenskog režima u 80-ima " , čime se insinuira zločinačka namjera dijela hrvatske Vlade da štiti gnusne ubojice.
- Ništa ne može biti dalje od istine. Prihvaćanjem promjene zakona u definiranom rasporedu , Vlada je jasno pokazala da namjerava poštivati sve svoje obveze vezane uz Europski uhidbeni nalog. Štoviše, da je Europski uhidbeni nalog mogao biti izvršen bez vremenskog ograničenja - od dana pristupanja, zahtjevi za izručenje tih navodnih kriminalaca koji su optuženi za ubojstva disidenata bi morali biti odbijeni zbog isteka zastare za zločine koji su počinjeni. Politički atentati - a svisu se dogodili tijekom ili prije 80-ih - spadaju u tu kategoriju. Zastara je - ipso facto i ipso iure -osnova za odbijanje zahtjeva.
- Stoga, upravo kako bi doveli zločince pred lice pravde, a vođeni interesima jednake pravde za sve , a osobito s obzirom na osjetljivu prošlost Hrvatske u drugoj polovici prošlog stoljeća, Hrvatska želi ukinuti statut ograničenja za politička ubojstva, čime je moguće da se počinitelji izvedu pred lice pravde u Hrvatskoj ili u bilo kojoj drugoj državi članici EU -a. Kao što je navedeno ranije, to se može učiniti samo uvođenjem amandman na Ustav - koji zahtijeva politički proces u zemlji i kojim treba pažljivo upravljati .
- I to je razlog zašto je predloženi datum stupanja na snagu izmijenjenog i dopunjenog zakonodavstva 15. srpnja 2014. Ovakav vacatio legis je potreban s obzirom na političke procese u Hrvatskoj i ono što hrvatska Vlada treba poduzeti: samo dati dovoljno vremena za ustavne promjene. Ovo, dakle, treba promatrati kao sredstvo za osiguranje dobre provedbe Europskog uhidbenog naloga. Samo na taj način procesuiranje političkih atentatora može biti osigurano.
- Hrvatska je pokušala uključiti se u redovni dijalog sa Europskom komisijom po tom pitanju. Očekivali smo da će dijalog biti intenzivan kroz preporuke i sugestije , kao što je bio s drugim zemljama članicama koje su imale poteškoće u prenošenju Europskog uhidbenog naloga.
- Mi osjećamo bitno drugačiji pristup od strane Komisije u odnosu na Hrvatsku, uključujući i neprihvatljive javne komentare koji nisu na razini dijaloga uspostavljenog između Komisije i države članice.
- Hrvatska ponavlja da nikada nije postojala, niti sada postoji, namjera da izbjegne ili zaobiđe svoje obveze prema pravnoj stečevini, onako kako to stoji . Nju treba čuvati za dobrobit svih država članica i svih građana EUa. Hrvatska se obvezala učiniti svoj dio posla i nositi svoj teret pritom.
- Da bismo ovaj problem stavili u politički kontekst, sve se ovo odvija upravo dok Vlada Republike Hrvatske aktivno štiti vladavinu prava u gradu simbolu - Vukovaru, gdje se manjinsko pismo i jezik uvode na javnim mjestima, bez obzira na neke prosvjede lokalnog stanovništva; očekivana podrška Europske komisije u tom pogledu još uvijek upadljivo nedostaje.
Predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj: 'Vlada ima još deset dana'
Predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj, Branko Baričević, izjavio je za Dnevnik 3 HRT-a kako vjeruje da Vlada dovoljno ozbiljno shvaća značaj onoga što dolazi iz Bruxellesa bez obzira na to što interpretacije mogu biti različite.
- Ostaje deset radnih dana i vjerujem da je to dovoljno vremena da se nađe rješenje kako bi se izbjegle sankcije - dodao je Baričević istaknuo je Baričević te je rekao da Komisija očekuje da se bezuvjetno prihvati ono što je Hrvatska potpisala.