Kod Morovića u mjestu Žman na Dugom otoku baš ništa nije uobičajeno. Od obiteljske priče, maslinika, maslinova ulja, izgleda i imena hotela... Nakon što se oduševite arhitekturom, hotel “Villa Nai 3.3” vas zaintrigira imenom, jer pomislite da je riječ o kakvoj stranoj riječi kojoj su pridodane brojke kao da je o kakvoj šifri riječ. Ali sve je zapravo jednostavno i simpatično, piše Slobodna Dalmacija.
- Nai na starom dugootočkom znači snijeg, a brojke 3.3 znače da se na Dugom otoku snijeg u prosjeku zadržao najdulje 3,3 dana - nasmijao nas je Maksim Juričić, generalni menadžer hotela, te dodao kako je snijeg zapravo bio koristan za masline, a kod Morovića ih ima tisuću zasađenih.
Kad vidite “Villu Nai 3.3” usred maslinika, pitate se što je prije nastalo, hotel ili maslinik, jer izgleda kao da su neodvojiva cjelina od samog početka.
No s obzirom na činjenicu da je hotelu tek malo više od godinu dana, a najstarija maslina u Morovićevih ima 250 godina, jasno je da je arhitektura ovog potpuno neuobičajenog hotela, ukopanog u zemlju, prirodno nastala baš tu, baš među maslinama.
Otac mi je dao dio obiteljske zemlje
- Sve je počelo kada mi je otac dao dio obiteljske zemlje u selu Žman na Dugom otoku. Uklonio sam sve osim maslina. Krenuo sam s kupnjom još dvaju zemljišta za gradnju hotela - kazao je vlasnik Goran Morović o tome kako je “Villa Nai 3.3” zaživjela.
Masline su za Nives i Gorana Morovića bile poput putokaza kojim moraju krenuti da bi bili na stazi predaka. Bogata povijest maslinarstva obitelji Morović seže stoljećima unatrag, a obiteljski zapisi datiraju iz 1607. godine u Žmanu.
Goran, po struci inženjer građevinarstva, i Nives, učiteljica i mentorica, nastojali su održati rad generacija Morovića prije njih, obnovivši stari maslinik s 1000 stabala maslina na sjevernim obroncima Dugog otoka.
- Od 1607. godine okruženi smo pričama, običajima i iskustvima prethodnih generacija u selu Žman. Ovaj otok prekriven je stablima maslina i zaštićen od ostatka svijeta. Još su stari Rimljani znali za ovo dragocjeno liburnijsko područje, u zapisima koji spominju maslinovo ulje iznimne kvalitete - kazuje nam bračni par Morović.
O njima pisali Times i Evening Standard
OPG Morović nastao je 2009. godine, kad su Morovići stvorili brend maslinova ulja Nai 3.3, koji se poslije i okrunio nagradama u New Yorku, Milanu, Ateni... A onda su Nives i Goran Morović odlučili ići korak dalje. Maksim Juričić nam kaže kako je priča oko same ideje izgradnje hotela Ville zaista interesantna.
Najprije su razmišljali o izgradnji uljare, pa između zakonskih mogućnosti o gradnji na poljoprivrednom zemljištu, gdje zakon postavlja granice za veličinu objekta iznad i ispod zemlje, iznad može biti najviše 200 kvadrata, a ispod do 800 kvadrata, došlo se do najboljeg rješenja.
I tumačimo li sve po zakonu, podzemni prostori u “Vili Nai” zapravo su podrumski, ali najluksuzniji, toliko da su o njima pisali The Times, Evening Standard, The Telegraph, Forbes, Traveler...
- Ideja za “Villu Nai” rodila se bez previše razmišljanja. Zadatak smo dali arhitektu Nikoli Bašiću. Zamislili smo sve pod jednim krovom, s mlinom za masline, kušaonicom i smještajem na razini vodećih svjetskih hotela. Arhitektura hotela zamišljena je bez korištenja kutova, uz konturne linije.
Hotel se trebao uklopiti u već postojeće okruženje, s pomno konstruiranim detaljima, što se vidi u korištenju najboljih materijala u svojim kategorijama, kažu Morovići, a Maksim Juričić napominje da u cijelom hotelu od osam smještanih jedinica nema pravog kuta, osim u kupaonicama, gdje su se morale pratiti linije pločica.
Arhitekt, akademik Nikola Bašić, baš svakom je poznat po zadarskim Morskim orguljama i Pozdravu suncu, a s “Villom Nai” opet je nacrtao remek-djelo prilagođeno prirodi. Prateći izohipsu terena, stvorio je objekt neobične geometrije koji pod zelenim krovom objedinjuje preradu maslina u ulje i smještaj po standardima udruženja The Leading Hotels of the World.
Prestižni hotelski koncern
Riječ je o prestižnom hotelskom koncernu u koji nije lako ući i prethodno treba zadovoljiiti oko 300 kriterija i obično se u to društvo primaju veliki luksuzni hoteli od stotinjak soba, locirani najčešće u metropolama i mondenim mjestima. Mali hotel “Villa Nai” imao je svoje adute - okoliš, park Telašćicu, Kornate...
Villa je uklesana u kamenu padinu brda, a iskopani kamen prenamijenjen je u unutarnje i vanjske zidove hotela kako bi se značajno smanjila emisija ugljičnog dioksida, jer građevinski materijal nije morao putovati cestama i morem.
- Cijeli objekt ima A+ energetski razred, pet soba i tri suita imaju zeleni krov, a u njima je ugodno ljeti i bez klima-uređaja - kaže Juričić.
- Interijer je dizajniran u milanskom studiju Giorgetti prema sugestijama Nives Morović. Na podovima je istarski kamen kanfanarac, u kupaonicama su mramorni elementi talijanskog brenda Agape, a kompletna rasvjeta brenda Artemide. Svaka soba je staklenom stijenkom odijeljena od terase, među kojima najmanja ima 30 kvadrata.
Maslinik je imao oko 2,5 kilometara suhozida pod zaštitom UNESCO-a, a onda su vlasnici dodali još kilometara, tako da sada tu na imanju i okolo ima oko 10 kilometara suhozida - kaže Juričić.
Jahta koja je bacila sidro
”Rođena u prirodi i stvorena u prirodi” ili “jahta koja je zauvijek bacila sidro”, kažu Morovići za svoju raskošnu “Villu Nai 3.3” usidrenu u plodnom maslinskom terenu. Smještena na 40.000 m2 zemljišta u vlasništvu obitelji Morović, a gosti uživaju u ekološkom luksuzu od 5000 m2.
No, samo maslinik i hotel ne čine cijelu priču, jer ona je gastronomski zaokružena. Kad je izgradnja hotela bila završena, objekt okružen maslinama, voćkama, povrtnjacima i vrtovima začinskog bilja dodatno je oplemenjen posađenim mediteranskim biljem.
OPG ima svoj ekološki vrt u kojem se uzgaja povrće koje se poslije nađe na tanjuru u njihovim restoranima. Morovići u svoj meni uključuju i druge otočne poljoprivredne proizvode.
Dugi otok poznat je po kozletini i krumpiru, a to se tu u Villi konzumira na način kako se to radilo u najstarija vremena. Naime, nije slučajno jedan od dva hotelska restorana nazvan “Grotta 11.000”, jer je prije točno 11.000 godina zabilježen prvi stanovnik Dugog otoka.
Danas ga zovu Šime, zna se da je lovio ribu i hranio se jednostavno, upravo onako kako se spremaju jela kod Morovićevih.
Osim što je neubičajeno i rijetko viđeno, sve je tu zapravo jednostavno, od maslinika do arhitekture, upravo onako kako treba biti po prirodnim zakonima.