Udruga Glas poduzetnika poduprijet će tvrtke članice koje namjeravaju podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske zbog diskriminatornih mjera i neadekvatnih odšteta poduzetnicima nakon što je Stožer civilne zaštite uveo zabrane ili ograničavanja poslovanja zbog pandemije koronavirusa, kaže nam Hrvoje Bujas, predsjednik UGP-a.
Na sadržaju tužbe odvjetnički ured još radi, a trebala bi biti spremna do kraja lipnja. U njoj će tvrtke koje smatraju da su oštećene, kaže Bujas, tražiti naknadu štete od države koju će izračunati na temelju poslovanja iz 2019. godine. S takvom se namjerom javilo oko 150 članica, malih poduzetnika iz redova ugostitelja, turizma, povremenog prijevoza putnika, event industrije i drugih djelatnosti. Bujas napominje da će tužitelja vjerojatno sada biti pet-šest, no imena tvrtki i njihove konkretne zahtjeve ne otkriva.
Pionirski postupak
"Ako država ograniči ili zatvori poslovanje tvrtkama, onda ona to mora i platiti, to je poruka ove tužbe. Ono što je država plaćala nije bilo adekvatno ni razmjerno", kaže Bujas.
Kako će se ti slučajevi pretočiti u pravni jezik tužbe bit će vrlo zanimljivo, a za odvjetnike zahtjevno. Inače, potpore za očuvanje radnih mjesta u UGP-u zapravo i ne smatraju potporama poduzetnicima, nego samim zaposlenicima jer bi država to "ionako platila da su ljudi završili na burzi" (dosad je za to država isplatila 10,5 milijardi kuna), a sporno im je što plaćanje fiksnih troškova poslovanja nije obuhvatilo sve koji su imali golem pad prihoda zbog provođenja protupandemijskih mjera.
Prema Zakonu o parničnom postupku, tvrtke koje namjeravaju tužiti državu najprije moraju podnijeti zahtjev za mirno rješenje spora nadležnom Državnom odvjetništvu jer ono zastupa državu, a sadržaj tog zahtjeva treba biti praktički identičan sadržaju buduće tužbe. U roku od tri mjeseca DORH će se s njima ili nagoditi ili odbiti zahtjev, nakon čega tvrtke mogu ići prema Trgovačkom sudu. Kakve su im šanse?
"Imaju maksimalno jedan posto šanse u toj prvoj fazi s DORH-om", ocjenjuje odvjetnik Mićo Ljubenko, specijaliziran za trgovačke sporove, kojeg smo upitali za komentar. Ukazuje da Državno odvjetništvo ide u nagodbe kada pravna osnova spora nije upitna, pa samo treba utvrditi visinu iznosa, a smatra kako to ovdje baš i nije slučaj jer je Ustavni sud dosad u principu odobrio sve mjere Stožera civilne zaštite.
Sumnja, pak, da je najavljeni sudski postupak adekvatna metoda preko koje bi tvrtke mogle stvarno doći do obeštećenja. Kao razlog navodi da sudovi nisu pripremljeni za "inovativnu zonu", kako opisuje mogući postupak za utvrđivanje izmakle koristi zbog donesenih mjera Stožera. "Ne postoji kod nas tradicija suditi za izmaklu korist ili dobit, odnosno za indirektnu štetu", napominje, procjenjujući da bi tvrtke do takve presude mogle čekati tri do pet godina u iscrpljujućem postupku.
Bujas, pak, navodi da su spremni i na dugotrajni postupak, a nadaju se da bi to mogao biti primjer na osnovi kojega bi i ostale tvrtke mogle poslije tužiti državu. Potvrđuje da razmišljaju i o podnošenju ustavne tužbe zbog diskriminacije određenih djelatnosti, o čemu je prije u medijima govorio izvršni direktor Glasa poduzetnika Dražen Oreščanin.
Teška bitka
Ni Marina Cvitko Tomić, odvjetnica koja se bavi slučajem Franak, nije sigurna oko toga kako bi tvrtke mogle proći. Smatra, međutim, da postoji prostor za tužbu dijela tvrtki kojima je zbog promijenjenih okolnosti u vrijeme pandemije značajno pao promet i stoga su primale potpore za očuvanje radnih mjesta, ali ne i nadoknadu materijalnih troškova poslovanja budući da im rad odlukom Stožera nije bio zabranjen ili izravno ograničen. Javilo joj se već nekoliko malih poduzetnika s takvim primjerima.
"Jedan od njih ima problema jer ne može plaćati visoke cijene zakupa prostora i kaže da mu, unatoč tome što je dobio potporu za radna mjesta, prijeti opasnost da završi u blokadi", kaže Cvitko Tomić. Prema njezinu mišljenju, temelj za tužbu u takvim bi slučajevima moglo biti to što je država propustila donijeti mjere s antidiskriminacijskim učinkom.