Vlada je izmijenila Zakon o javnoj nabavi kako bi spriječila nepotrebne žalbe koje zaustavljaju postupke te kako bi se ubrzala procedura odgovaranja na te žalbe, a sve na preporuku Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM).
Tako će se ubuduće žalbe moći podnijeti isključivo elektroničkim putem, preko sustava e-Žalba, što bi trebalo doprinijeti učinkovitosti žalbenog postupka jer izjavljivanje žalbe na taj način skraćuje vrijeme trajanja postupka, a time i same javne nabave. Važeće zakonsko rješenje podrazumijeva e-žalbu kao mogućnost, ali ne kao obvezu.
Također, prema sadašnjem Zakonu, postupak javne nabave zaustavlja se i u slučaju nepravodobnih i nedopuštenih žalbi dok DKOM ne odluči o žalbi.
Naručitelji su obvezni po završetku žalbenog postupka produžiti rok za dostavu ponuda, čime se omogućava žaliteljima koji nemaju za cilj ostvariti pravnu zaštitu da izjavljivanjem žalbi izvan zakonom propisanih rokova zaustave postupak nabave i dovedu do produljenja roka za dostavu ponuda i na taj način odugovlače postupke, što predstavlja osobit problem u postupcima javne nabave koji su financirani iz EU fondova zbog potrebe poštivanja rokova koji su određeni za povlačenje sredstava. Takva je situacija bila i kod javnih nabava za Pelješki most, kao i kod mnogih drugih velikih EU projekata.
Uz to, praksa DKOM-a pokazala je da pojedini žalitelji, koji vješto koriste važeće zakonske odredbe, izjavljuju žalbe bez žalbenih navoda. I na taj se način produljuje žalbeni postupak, a time i sam postupak javne nabave.
Također, praksa je pokazala i da pojedini gospodarski subjekti žalbe ne ulažu s ciljem da ostvare pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja naručitelja, već iskorištavaju zakonske odredbe kao i niske žalbene naknade kako bi zaustavili postupak javne nabave i odgodili otvaranje ponuda.
Zato se ovim izmjenama predlaže uvođenje e-žalbu kao obvezan, odnosno jedini način izjavljivanja žalbe. U 2020., navodi se, 54 posto žalbi izjavljeno je putem sustava e-Žalba, a u 2021. 63 posto.
Mijenja se i odredba da se postupak nastavlja, odnosno da se ne odgađa otvaranje ponuda, u slučaju kada izjavljena žalba nije dopuštena ili je očito nepravodobna.
Ubuduće će žalbe morati imati i žalbene navode, jer se događalo da određeni žalitelji ‘zaboravljaju‘ taj temeljni dio i na taj način praktički produljuju rok. Žalba, koja ne sadržava opis nepravilnosti i obrazloženje, sada će se moći odbaciti kao neuredna.
Također, predlaže se i urediti iznose žalbenih naknada na način da se postigne ravnoteža između procijenjene vrijednosti nabave i prava na pristup žalbi. Određuju se minimalni i maksimalni rasponi iznosa žalbenih naknada, od minimalno 10.000 kuna do maksimalno 500.000 kuna, a između tih iznosa određuje se i iznos naknade za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od 0,5 posto od procijenjene vrijednosti nabave.
Propis se usklađuje i za Zakonom o obnovi nakon potresa, odnosno definiraju se iznimke kada nije potrebna javna nabava, a i podiže se prag za izmjenu cijena tijekom trajanja ugovora s 30 na 50 posto zbog poremećaja na tržištu.