Kolika je svijest o važnosti zaštite autorskih prava te što se dosad postiglo u legaliziranju korištenja kreativnih sadržaja na internetu neke su od tema kojima se u četvrtak bavio okrugli stol "Kreativne industrije na internetu" u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu.
Temu je u ime domaćina, Sveučilišta u Zagrebu, u Auli Rektorata otvorila Romana Matanovac Vučković. Istaknula je kako je, u okruženju kad konzumacija glazbenih, filmskih, audiovizualnih, medijskih i drugih sadržaja na internetu postaje dominantan put komunikacije između stvaratelja i publike, ključno pitanje je li publika dovoljno svjesna uloge i važnosti kreativnih sadržaja te njihove zaštite i pravične valorizacije.
Kako bi pomoglo održivosti ovih industrija u poslovanju, Sveučilište u Zagrebu nudi jednogodišnji interdisciplinarni specijalistički studij za edukaciju specijalista u području intelektualnog vlasništva, rekla je. Na njega su pozvani svi, a oni koji nisu pravnici moraju položiti jedan razlikovni ispit. Nakon završenog studija, oni će biti sposobni davati sve vrste savjeta, od pravnih preko ekonomskih na dalje, radi uspješne zaštite i komercijalizacije intelektualnih tvorevina koje su stvorene u kreativnim i inovativnim procesima.
Obuljen Koržinek: ‘Nastavljamo unaprjeđivati zakonodavni okvir‘
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek naglasila je da je intergeneracijski pomak od konzumiranja i dolaženja do sadržaja klasičnim kanalima distribucije do nove generacije, koja prema tim kanalima nema nikakav odnos, "ključan problem koji smo svi zajedno morali napasti" kako bi hrvatske kulturne i kreativne industrije opstale i kako bi im se u digitalnom kontekstu omogućilo sigurnije okruženje.
Njezino ministarstvo, kako je rekla, tom se problematikom bavi kroz nekoliko smjerova, prvenstveno kroz izmjenu institucionalnog i zakonodavnog okvira, gdje je izdvojila Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. Posebno je spomenula i Zakon o elektroničkim medijima, Zakon o audiovizualnim djelatnostima te liniju financiranja za kulturne i kreativne industrije u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Najavila je nastavak rada na unaprjeđenju zakonodavnog okvira te daljnje djelovanje kroz osmišljavanje i implementaciju mjera "tamo gdje možemo intervenirati", a posebno kroz dodatno ulaganje napora u segmentima distribucije i razvoja publike.
Digitalno okruženje najviše je transformiralo glazbenu industriju
Branimir Mihaljević iz Hrvatskog društva skladatelja rekao je kako smatra iznimno bitnim razgovarati o glazbenoj industriji u kontekstu zaštite intelektualnog vlasništva, budući da je čak 92 posto skladatelja nezadovoljno prihodima s digitalija. Po njegovim riječima, analize HDS-a pokazuju da ukupan prinos autorima od digitalnih servisa predstavlja oko pet posto zarade.
"To je ekstremno malo, a riječ je o novom formatu koji moramo prihvatiti i naučiti živjeti s njim", izjavio je. Smatra ipak kako budućnost postoji, a samo treba mijenjati modele te kako "imamo razloga vjerovati da će u budućnosti biti puno bolje".
O problemu je sa stajališta medijske industrije govorio Dražen Klarić (HUP-Udruga novinskih izdavača), koji je istaknuo kako se ta industrija, nakon što je napravila veliku pogrešku i sve svoje sadržaje stavila besplatno dostupnima, sad suočava s dva velika procesa - mora s jedne strane voditi mukotrpne pregovore s Googleom i društvenim mrežama, a s druge obrazovati svoju publiku.
O poslovnim modelima i načinima zaštite intelektualnih djela na internetu te problemima s kojima se suočavaju različiti segmenti hrvatske kulturne i kreativne industrije u nastavku rasprave još su govorili Valentina Wiesner (Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava), Goran Navojec (Hrvatsko društvo za zaštitu audiovizualnih izvođačkih prava), Nikša Bratoš (Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava) te Maja Vidmar Klarić (Hrvatska diskografska udruga/ZAPRAF).
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić izrazio je zadovoljstvo što je tema okupila tako velik broj sudionika, najvažnijih dionika hrvatskih kulturnih i kreativnih industrija. Prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom, Tomislav Josip Mlinarić, osvrnuo se na ogroman potencijal kreativne industrije za sektor gospodarstva, u kojemu se, kako je naglasio, "stvara 2,3 posto BDP-a RH, ili 6,3 milijarde kuna godišnje, u njemu radi više od 120 tisuća ljudi te je u njemu aktivno gotovo 6 posto pravnih subjekata".
