Hrvatske vlasti dosad su, neslužbeno doznajemo, blokirale tri broda povezana s pravnim ili fizičkim osobama koje su se našle na listi sankcioniranih od strane EU zbog ruske agresije u Ukrajini. Riječ je o brodovima koji se nalaze, doznajemo, u Rijeci, Betini i Skradinu, ali su, navodno, s ruskim fizičkim i pravnim osobama povezana još tri broda čija se blokada navodno razmatra. Jedna od blokiranih jahti je, neslužbeno doznajemo, luksuzna jahta “Royal Romance”, vrijedna oko 180 milijuna dolara, a čiji je vlasnik navodno ukrajinski oligarh Viktor Medvedčuk, inače bliski prijatelj Vladimira Putina, koji je bio i kum njegovoj kćeri.
Uz blokadu tvrtke Đuro Đaković Termoenergetska postrojenja, to su prve blokade u Hrvatskoj koje su se počele provoditi na temelju Uredbe Vijeća EU br. 269/2014 iz 2014. godine o restriktivnim mjerama u pogledu radnji koje potkopavaju ili ugrožavaju integritet, suverenitet i neovisnost u ovom slučaju Ukrajine. Zasad nije poznato tko je u posjedu ili vlasništvu blokiranih brodova.
Blokirani su, navodno, i bankovni računi pojedinih tvrtki, a spominje se da je, uz Đuru Đakovića TEP, riječ o još šest tvrtki koje su povezane sa sankcioniranim ruskim pravnim ili fizičkim osobama. Veliki broj zaposlenih ima samo Đuro Đaković TEP jer se u ostalih šest tvrtki, neslužbeno doznajemo, radi o ukupno nešto više od desetak zaposlenika.
Ministarstvo financija, neslužbeno doznajemo, pokušava naći model kako bi poslovanje tvrtke Đuro Đaković TEP odvojio od njezina ruskog vlasnika te im omogućiti da mogu nastaviti raditi. Jer, naime, cilj samih sankcija nije da se uništi poslovanje koje nema veze s ruskim vlasnikom, nego da se onemogući korištenje gospodarskih resursa, odnosno privatne imovine za osobe koje se nađu na tim listama, a koje podrivaju ili sufinanciranju ili su aktivno uključeni u agresiju na Ukrajinu te da se njima onemogući raspolaganje tom imovinom kako bi se, među ostalim, izvršio svojevrsni pritisak na lokalnu državnu politiku.
U provedbi, doznajemo, to znači da se razmatra imovina koja je ili u vlasništvu onoga tko je na listi (u slučaju tvrtki mora biti vlasnik više od 50 posto), ili imati upravljačka prava u kompaniji ili pak udjele na temelju kojih upravlja tom tvrtkom, a razmatra se i imovina koju taj subjekt ima u posjedu, primjerice leasing, što je najčešće slučaj s brodovima.