Pad broja kupoprodaja nekretnina u odnosu na 2021. za gotovo 13 posto, rast medijalne cijene prodanog stana na razini države za 15 posto na iznos od 1668 eura za ‘kvadrat‘, pad trgovine građevinskim i poljoprivrednim zemljište te rast broja prodanih kuća za četiri posto. To su najvažniji nalazi Pregleda tržišta nekretnina za prošlu godinu koji su izradili stručnjaci Ekonomskog instituta u Zagrebu (EIZG) predvođeni Ivanom Rašić.
- Medijalna cijena stana i apartmana od 1668 eura ukazuje na to da je polovica stanova prodana po toj cijeni i nižoj od nje, a polovica po toj cijeni i većoj od nje - objasnila je Ivana Rašić te naglasila da su kupoprodaje stanova i apartmana istisnule s prvog mjesta najprodavaniju vrstu nekretnina, poljoprivredno zemljište. Lani je zabilježen pad prodaje poljoprivrednog zemljišta za čak 34 posto u odnosu na 2022. godinu.
Rast u najvećim gradovima
Osim na nacionalnoj razini, medijalna cijena prodanog stana osjetno je, u odnosu na 2021., rasla i u najvećim gradovima. Gledajući najveće zaključene medijalne cijene rekorder je Dubrovnik u kojem je ‘kvadrat‘ dosegnuo 2588 eura, zatim slijedi Split (2547 eura) te Zagreb u kojem je zabilježena medijalna cijena od 1929 eura uz međugodišnji rast od 20 posto ili za 330 eura u odnosu na 2021.
Rekorde u manjim gradovima drže Rovinj s 2690 eura i Opatija s 2634 eura medijalne zaključene cijene prodanog stana za ‘kvadrat‘. Prosječna starost ‘protrgovanog‘ stana u Zagrebu u prošloj godini bila je 27 godina, dok je oko pet posto u kupoprodajama stanova bila novogradnja.
Svaki treći stan koji je lani promijenio vlasnika prodan je u Zagrebu. Kada se glavnom gradu pribroje ostala četiri najveća grada, njihov udjel u svim kupoprodajama stanova doseže gotovo 67 posto. Više od tisuću stanova, naime, lani je, osim u Zagrebu, promijenilo vlasnika još samo u Rijeci (1683 stana), Splitu (1496), Zadru (1116) i Osijeku (1037 stanova). U glavnom gradu, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji ‘kvadrat‘ stana lani je bio četiri puta skuplji nego u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a dvostruko skuplji nego, primjerice, u Osječko-baranjskoj županiji. Osim u Zagrebu, medijalna cijena ‘kvadrata‘ skupljih od 1500 eura lani je zabilježena i u Primorsko-goranskoj (1742 eura), Zadarskoj (1720) i Istarskoj županiji (1618 eura). Više od 1000 eura ‘kvadrat‘ stana u 2022. prodan je i u Šibeniku, Varaždinu, Krapini, Koprivnici, Karlovcu i Vinkovcima, koji bilježe najveći međugodišnji rast medijalne cijene od 51 posto.
Ukupno je na domaćem tržištu lani protrgovano s gotovo 30 tisuća stanova i apartmana u ukupnoj vrijednosti svih transakcija od šest milijardi eura uz prosječni iznos kupoprodaje od 120 tisuća i 225 eura. Osim spomenutog rasta medijalne cijene, rasli su, u odnosu na 2021., i broj kupoprodaja za 1,2 posto te ukupna vrijednost svih kupoprodaja za 6,8 posto. Prosječna veličina protrgovanog stana i apartmana iznosila je 61 ‘kvadrat‘, a prosječna starost tih stanova 22 godine.
Domaće tržište nekretnina ili vrijednost svih zaključenih kupoprodaja na njemu u 2022. iznosila je osam milijardi i 487 milijuna eura što, upozorava EIZG, iznosi 13 posto domaćeg BDP-a u prošloj godini i povećanje je od 6,8 posto ostvarene vrijednosti u 2021. Ipak, broj protrgovanih nekretnina (116.734) lani je bio u padu za 12,9 posto u odnosu na 2021.
Nova stambena politika
Osim spomenutog pada broja transakcija s poljoprivrednim zemljištem, lani je u padu bilo i trgovanje građevinskim zemljištem izraženo u 20.749 kupoprodaja uz međugodišnji pad od 13 posto. Suprotni primjeri su povećanje kupoprodaja obiteljskih kuća sa zaključenih 17,6 tisuća transakcija i rast od četiri posto te šumskih zemljišta čije su kupoprodaje lani rasle gotovo devet posto u odnosu na 2021.
- Pad broja kupoprodaja nekretnina u prošloj godini prije svega treba promatrati u svjetlu činjenice da je 2021. bila rekordna te da smo u 2020. imali koronu i veliki pad gospodarske aktivnosti - komentirala je ravnateljica EIZG-a Tajana Barbić.
Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir u osvrtu na dio Pregleda nekretnina koji se odnosi na Zagreb iznio je podatak da je od 370 tisuća stanova u Zagrebu njih 54 tisuće prazno. S druge strane, komentirao je Uhlir, prema nekim procjenama u Hrvatskoj nedostaje oko 100 tisuća stanova. Sve to, zaključio je, upućuje na važnost donošenja novog plana stambene politike koji resorno ministarstvo priprema.
Ukupno je na domaćem tržištu lani protrgovano s gotovo 30 tisuća stanova i apartmana, vrijednih 6 mlrd. eura