S obzirom na to da se inflacija u eurozoni kreće na rekordnim razinama, u ožujku je dosegnula 7,5 posto, tržišta su s osobito velikom pozornošću iščekivala poruke s ovotjednog sastanka čelnika Europske središnje banke. "Inflacija je značajno porasla i ostat će visoka tijekom sljedećih mjeseci, uglavnom zbog naglog rasta troškova energije", stoji u priopćenju ECB-a koji ostaje pri svom ranijem rasporedu da će kupnju obveznica obustaviti u trećem tromjesečju ove godine i bez čvrstog datuma kada će povisiti kamatne stope. Glavna referentna kamatna stopa ostaje nepromijenjena, na minus 0,5 posto.
Kako potrošačke cijene rastu gotovo četiri puta više od ciljanih dva posto, kreatori politike u Upravnom vijeću središnje banke suočeni su s dilemom koliko pooštriti monetarnu politiku kao odgovor na rekordnu inflaciju, dok se istodobno povećao rizik od oštrog pada ekonomije zbog rata u Ukrajini.
Ograničenja
Rizici za rast inflacije su pojačani, rekla je Christine Lagarde, predsjednica ECB-a, dodajući kako bi mogla ostati veća ako nastave rasti očekivanja povećanja cijena i ako se pogoršaju uska grla u lancu opskrbe. "Međutim, ako bi potražnja oslabila u narednim mjesecima, to bi oslabilo inflatorne pritiske", dodala je. Kako će se gospodarstvo razvijati ovisit će o tome kako će se razvijati rat u Ukrajini, o učinku sadašnjih sankcija i mogućim daljnjim mjerama, poručio je ECB.
Sadašnji plan da će završetak programa otkupa obveznica uslijediti u trećem tromjesečju, a "neko vrijeme nakon toga" i povećanje kamatnih stopa, tržišta interpretiraju da će povećanje depozitne stope iznad nule uslijediti do kraja godine te na gotovo 1,5 posto do kraja sljedeće godine. Iako su vrata za povećanje kamatnih stopa kasnije ove godine sada širom otvorena, svi rizici koje nosi rat u Ukrajini mogli bi zakomplicirati raspravu u Upravnom vijeću ECB-a.
U SAD-u je inflacija u ožujku dosegnula 8,5 posto, najviše od 1981. godine. Analitičari vide utješnim to što pritisci možda popuštaju, s obzirom na to da su potrošačke cijene, ako se isključi hrana i energija, na mjesečnoj razini pale.
Premda bi to mogao biti znak da je inflacija dosegnula vrhunac te da će idućih mjeseci početi splašnjavati, postoji i manje ohrabrujući pokazatelji: proizvođačke cijene su porasle više od procjena, skočile za 11,2 posto, najviše od 2010. godine, što upućuje na snažnu potražnju, ali i na mogućnost prelijevanja većih troškova proizvodnje na potrošačke cijene. To, pak, naglašava trajne inflatorne pritiske u proizvodnji koji se zatim prelijevaju u povišene cijene za potrošače.
Kako bi suzbile inflaciju američke Federalne rezerve su na sjednici u ožujku povećale kamate prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju očekuje se povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova, kao i agresivno povećanja kamata na sjednicama idućih mjeseci.
Velika zabrinutost
Inflacija u Velikoj Britaniji, pak, u ožujku je porasla na 7 posto, najvišu stopu od 1992. Usred sve veće zabrinutosti zbog rasta troškova života, britanske banke, primjerice, strahuju i od porasta broja potrošača koji neće moći plaćati dugove putem kreditnih kartica i drugih kredita.
Eurozona
Središnja banka u iduća tri mjeseca očekuje povećanje iznosa loših kredita, ali i rast potražnje za potrošačkim kreditima kako bi se podmirili narasli troškovi.
Koliko je u ožujku porasla inflacija kod nas bit će poznato danas, a očekivanju su da bi mogla također premašiti sedam posto. Ministar financija Zdravko Marić ovih je dana rekao da će stopa inflacije biti znatno viša nego što se originalno planiralo. Zadnje službene projekcije Vlade prilikom donošenja proračuna za ovu godinu bile su na razini od 2,6 posto, a u siječnju je povećana na 3,5 posto. Komentirajući val poskupljenja i povećanje troškova života članovi Vlade učestalo ponavljaju da će "pratiti razvoj događaja" i u skladu s razvojem situacije, po potrebi, uvoditi eventualno nove mjere.
Iako ne mogu neutralizirati sve inflatorne pritiske, obećao je Marić, mogu ih barem ublažiti. Osim nastojanja da olakša situaciju svima, a posebno socijalno ugroženim građanima, Vlada je dodatno motivirana obuzdati rast inflacije i zbog ispunjavanja kriterija za ulazak u eurozonu.
