Primivši u 2021. dvije milijarde eura doznaka svojih građana na privremenom radu u inozemstvu, Hrvatska je ostvarila uvjerljivo najbolji omjer priljeva i odljeva doznaka u Europskoj uniji, objavio je Eurostat, statistički ured Europske unije.
Eurostat je, naime, stavio u odnos primljene doznake članica Unije s doznakama koje su poslane iz njih u druge članice Unije, ali i izvan EU. Budući da su iz Hrvatske, prema istom izvoru, preklani poslana 534 milijuna eura u druge države, za doznake smo bili u "plusu" za milijardu i 537 milijuna eura, što je, kada se gleda udio razlike priljeva i odljeva doznaka u BDP-u, najbolji rezultat u EU.
"U 2021. zemlje EU koje su ostvarile višak osobnih transfera, koji predstavlja više od jedan posto njihova bruto domaćeg proizvoda (BDP), bile su Hrvatska s 2,7 posto BDP-a, Bugarska s 1,6 i Rumunjska s 1,5 posto BDP-a", ističe se u priopćenju Eurostata o doznakama koje kolaju unutar Europske unije, ali i izvan nje.
Za usporedbu, Italija, koja je u 2021. primila gotovo dvije milijarde eura uplata svojih građana koji rade izvan države, ipak je zabilježila "negativni" saldo od čak šest milijardi i 500 milijuna eura jer je iz nje poslano višestruko više doznaka u ostale članice Unije i izvan EU.
Najveće negativne razlike po pitanju doznaka bilježe najveće imigrantske države u Uniji, Francuska s 12 milijardi eura "minusa" i Njemačka sa 6,2 milijarde eura. Ukupno, EU je preklani bila u "minusu" od 24 milijarde eura po pitanju odljeva i priljeva doznaka.
Od Hrvatske su, gledajući prema visini "profita" na doznakama, uspješnije Rumunjska, koja je preklani bilježila "plus" od 3,5 milijarde, i Poljska s 1,9 milijardi eura "zarade" na razlici primljenih i odaslanih uplata iz države. Eurostat navodi i iznose za nečlanice Unije, a Hrvatskoj je po pitanju primljenih doznaka vrlo blizu BiH u koju je 2021. stiglo milijardu i 474 milijuna eura od uplata njezinih gastarbajtera.