Prednosti alternativnog rješavanja sporova među tvrtkama, jednako domaćim i stranim, bili su tema ovogodišnjeg, 17. po redu, Kolokvija o arbitraži i mirenju održanog u Trakošćanu. Takvi su postupci, što im je jedna od najvećih prednosti, znatno brži od klasičnih, u pravilu višegodišnjih suđenja, ali i nemjerljivo jeftiniji. Stoga ne čudi da se sve više poduzetnika, dođu li u međusobni sukob, rješenje traže u mirenju ili arbitraži. U zadnjih su deset godina arbitražni suci riješili sporove ukupno vrijedne tri milijarde kuna ili 300 tisuća po godini u prosjeku, rekao je Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, čije je Stalno arbitražno sudište zajedno s Centrom za mirenje organizator kolokvija u Trakošćanu. Većina tih je sporova, njih čak 70 posto bilo međunarodnog karaktera.
Sudište pri HGK postoji već 170 godina. Da bi dobile povlasticu za rješenje spora na ovaj, brži i jeftiniji način, stranke su se još pri potpisivanju ugovora dogovorile da će, dođe li do spora, pravorijek donijeti arbitražni suci. Proces pri Arbitražnom sudu uglavnom traje manje od godinu dana. Sud funkcionira vrlo jednostavno.
- Svaka stranka bira "svog" arbitra, a njih se dvojica dogovaraj o trećem. Odluke donesene na Arbitražnom sudu su obvezujuće, nema žalbi ni padanja presude, poništavanja ili ponovljenih suđenja – pojasnio je Hrvoje Sikirić, predsjednik Stalnog arbitražnog sudišta pri HGK.
Kako se arbitraža stalno razvija i zakonodavni okvir treba ići u korak s promjenama, pa se posebna pozornost na kolokviju posvetila izuzeću arbitra i utvrđivanju vrijednosti predmeta spora.
Jednako brz i učinkovit postupak koji zavađenim stranama štedi novac i vrijeme je postupak mirenja, ali za razliku od arbitraže, donijeto rješenje nije i obavezujuće. Do kraja 2023. godine kroz reformu bi pravosuđa trebalo doći do izmjena Zakona o mirenju.
- Uz donošenje novog Zakona o mirenju treba izmijeniti i Zakon o parničnom postupku i Zakon o upravnim sporovima, što su veliki zahvati. Cjelokupni Institut mirenja u prvom redu služi efikasnosti pravosuđa, a što je za pravne osobe odnosno trgovačke subjekte možda najvažnije – kaže Jasna Omejec, predsjednica Centra za mirenje pri HGK.
Sudionici dvodnevnog kolokvija zaključili su kako je nužno kontinuirano raditi na promociji izvansudskog rješavanja sporova.
Predsjednik HGK, Luka Burilović ističe kako je sve više onih koji se za rješavanje svojih sporova obraćaju Stalnom arbitražnom sudištu.
- Stalno arbitražno sudište od 2015. godine ima i posebna arbitražna pravila o tzv. ubrzanim arbitražnim postupcima (fast track arbitration). Takvi postupci, koje provode arbitri pojedinci, u pravilu, provode se u arbitražnim sporovima čija vrijednost ne prelazi iznos od 100.000 EUR – rekao je i preporučio hrvatskim tvrtkama da "žele li brže rješavati sporove, imaju to priliku na Sudištu pri HGK".
- Ključno je da se sredstva zamrznuta sporovima, odmrzavaju i povećava im se likvidnost.
Iako je arbitraža, uz pravne, na raspolaganju i fizičkim osobama, Sudištu se najčešće, u 75 posto slučajeva, obraćaju trgovačka društva, a uglavnom se radi o građevinskim sporovima.
