Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ, EPP) kazao je u petak na tiskovnoj konferenciji u Zagrebu da će Hrvatska imati mnoge koristi od europskog proračuna za iduću godinu koji su Europska komisija i EP usuglasili u ponedjeljak.
Radi se o proračunu kroz koji će se financirati svi programi EU svih država članica, sve europske institucije, i sva tijela EU.
“Hrvatska će imati koristi praktično iz svih programa“, kazao je Ressler, član najužeg pregovaračkog tima za proračun.
U odnosu na prijedlog Komisije iz srpnja proračun je povećan za 480 milijuna eura.
“U konačnici, sa strane parlamenta možemo biti zadovoljni postignutim dogovorom” izjavio je Ressler.
Prioritet europskog proračuna za 2022. godinu je poduprijeti oporavak EU-a nakon pandemije, rekao je.
Kao prioritete parlamenta naveo je oporavak i konkurentnost malih i srednjih poduzeća za koje je u proračunu izdvojeno 613 milijuna eura, potom program Obzor Europa usmjeren na znanost i istraživanje, gdje je ostvareno povećanje od 100 milijuna eura koji su prvenstveno usmjereni na zdravstvo i podršku zdravstvenim sustavima, te novi program EU4health za koji je izdvojeno 840 milijuna eura.
“Za program za klimatske akcije i akcije zaštite okoliša LIFE ostvareno je povećanje od preko 50 milijuna eura”, a kao još jedan tradicionalni prioritet naveo je i Erasmus+ za mlade, za koji je nakon zastoja osiguran velik rast te su predviđene 3,4 milijarde eura.
„Veliko povećanje predviđeno je i kod mjera za borbu protiv pandemije u svijetu, 125 milijuna eura“, kazao je te podsjetio da je EU najveći izvoznik i donator cjepiva u svijetu.
Predviđena su i dodatna sredstva za humanitarnu pomoć, poglavito za upravljanje granicom između Bjelorusije i Poljske te Bjelorusije i Litve zbog proglašenog izvanrednog stanja u tim zenljama članicama EU.
Kao najveći amandman navodi povećanje od 200 milijuna eura za prevenciju humanitarne krize u svijetu i zaštitu EU granice zbog povećanog migracijskog pritiska.
Kazao je da “Hrvatska ima koristi praktično iz svih programa“, te dodao kako je u kontekstu ostvaren rekordan paket oporavka od 25 milijardi eura za Hrvatsku, čiji će korisnici biti “različite skupine hrvatskog društva, od studenata, poljoprivrednika, poduzetnika, policije te gradovi i županije”.
Time se nastoji postići da hrvatski standard bude što sličniji standardu najrazvijenijih zemalja Europske unije.
Konačnu potvrdu dogovora o proračunu za 2022. godinu postignutog između Parlamenta i Vijeća zastupnici će dati na plenarnoj sjednici koja će se održati u Strasbourgu idući tjedan.
