Nakon dvije godine turističke neizvjesnosti i mjera, hrvatski turizam opet je na rekordnim brojkama. Nikad bolji lipanj, može se slobodno reći. U prvih 15 dana ostvareno 1,1 milijuna dolazaka i 5,5 milijuna noćenja, što je u odnosu na lani porast od 135 posto u dolascima i 145 posto u noćenjima. U odnosu na rekordnu 2019. to je minus od tri posto u dolascima, ali zato veliki plus od 6 posto u noćenjima. Indikativno za nastavak sezone.
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice najviše noćenja u lipnju ostvareno je u Istri (2,1 milijuna što je +21 posto u odnosu na 2019.), zatim na Kvarneru (960.000 što je +8 posto u odnosu na 2019.), Splitsko-dalmatinskoj županiji (873.000 što je 95 posto rezultata iz 2019.) te u Zadarskoj županiji (625.000 što je +14 posto u odnosu na 2019.). Top destinacije su Rovinj, Poreč, Dubrovnik, Medulin, Umag i Split.
A tko dolazi u najvećem broju? Očekivano Nijemci. Vratili su se i Austrijanci, na trećem mjestu su domaći gosti, pa Slovenci i Poljaci, sve to kada govorimo o prometu u lipnju. Gledajući po smještaju, u hotelima je ostvareno 1,4 milijuna noćenja, kampovima 1,5 milijuna noćenja, a u objektima u domaćinstvu 1,7 milijuna noćenja. U nautičkom charteru je ostvareno 255.000 noćenja.
No, odličan dosadašnji dio lipnja nije još uspio u kumulativu, odnosno kada se gleda promet od početka godine pa do 15 lipnja, nadmašiti rekordnu 2019. Ove je godine u tom periodu ostvareno 4,1 milijuna dolazaka i 15,5 milijuna noćenja. U odnosu na lani to je rast od 163 posto u dolascima i 152 posto u noćenjima, no u odnosu na 2019. to je 82 posto rezultata u dolascima i 94 posto rezultata u noćenjima. I u tom periodu najveći promet je bio u Istri (5,1 milijuna što je +8 posto u odnosu na 2019.), zatim na Kvarneru (2,5 milijuna što je +1 posto u odnosu na 2019.), u Splitsko-dalmatinskoj (2,4 milijuna što je 87 posto rezultata iz 2019.) i Zadarskoj županiji (1,5 milijuna što je +2 posto u odnosu na 2019.). Gledano po destinacijama, najviše noćenja ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Zagrebu, Poreču, Splitu, Umagu i Zadru, a top tržišta po noćenjima su Njemačka, Hrvatska, Austrija, Slovenija i UK. Najviše noćenja u tom je periodu bilo u hotelima - 5,6 milijuna, zatim kampovima - 3,1 milijuna, dok je u objektima u domaćinstvu zabilježeno 4 milijuna noćenja. U nautičkom charteru je ostvareno 706.000 noćenja.
Da se ipak ovako dobar lipanj nije očekivalo, čuli smo od turističkih djelatnika. Kada su planirali 2022. godinu negdje na jesen prošle dok je korona harala Hrvatskom, tako i Europom, prognoze su bile stidljive.
- Kada smo radili plan za 2022. u listopadu 2021. planirali smo da bi mogla biti na razini od 95 do 96 posto od rekordne 2019. godine. A do jučer smo bili čak 9 posto u plusu u odnosu na 2019. što je izuzetno dobar rezultat. Ali isto tako moramo biti svjesni da glavnina svih realiziranih noćenja stoji pred nama. Sada smo na pet od ukupno 29 milijuna noćenja koje inače realiziramo. To znači da imamo dobar trend i najave, ali to u narednom razdoblju treba realizirali. Mi smo dosad akumulirali 400 tisuća noćenja viška. No, da u kolovozu podbaci samo jedan dan, kada se dnevno ostvari oko 300 noćenja, taj rezultat može pasti. Doduše, ne očekujemo da bi s ništa moglo dogoditi, pandemija je iza nas, rat u Ukrajini vjerujem da na to neće utjecati, ali vidimo kako rastu troškovi goriva. Nije da se toga bojimo, ali moramo uzeti u obzir da se može nešto dogoditi. Iz tjedna u tjedan razmišljamo o nastavku turističke godine. Pratimo što se dešava u nama najznačajnijim emitivnim tržištima, kaže nam direktor istarske Turističke zajednice Denis Ivošević.
Da problema s nastavkom sezone ne bi trebalo biti, odnosno da ga turistički sektor trenutno ne vidi, priznaje nam i Boris Žgomba, člana Izvršnog odbora ECTAA-e (Europskog udruženja putničkih agencija i turoperatora), predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK te predsjednik Uprave Unilinea, vodeće destinacijske menadžment kompanije u Hrvatskoj i regiji.
- Očekujemo da će se taj tempo nastaviti i u ostatku godine. Zasad neki veliki problemi ili veliki razlozi za zabrinutost ne postoje. U ovom momentu ih barem mi ne vidimo. Turističko tržište je živo. Jedini problem koji vidimo je rast cijena i troškova te kako se s time nose i druge nama konkurentske turističke zemlje. Svi dižu cijene. Tek je glavni dio sezone pred nama i treba vidjeti koliko će se ona ostvariti. Gostima su sada mogućnosti otkaza su fleksibilne te mogu rezervaciju otkazati i do par dana prije, kaže Žgomba. Dodao je da je lipanj dokaz da se turističko tržište vrlo brzo aktivira što se vidjelo još lani nakon što se sve otvorilo nakon lock downa u Europi.
- Lipanj za nas nije iznenađenje, ali je iznenađenje veći broj gostiju. No, ipak je to mjesec koji je pun praznika. Ali ne očekujemo kao u godinama prije korone da bi se mogle desiti lipanjske ili srpanjske rupe. Mislim da smo taj problem nadišli, ističe Žgomba kojega veseli i povratak grupa iz Azije, posebno iz Japana i Koreje.
Ivošević još dodaje da su gosti u tako velikom broju trenutno pohode Istru zbog dobre komunikacije koja je vladala između Istre i emitivnih turističkih tržišta za vrijeme korone. Oni su to prepoznali, kao i veću kvalitetu smještaja i usluga.
-To je rezultat kumulativnog učinka kroz godine u kojem se Istra kao turistička destinacija temeljem prvog i drugog master plana razvoja Istre repozicionirala i restrukturirala na bazi održivog i odgovornog turističkog razvoja. Osim toga za vrijeme dvije pande minske godina i sada u postpandemijskoj godini i dalje je jedan od ključnih motiv dolaska gostiju vrlo dobra organiziranost i posloženost Istre ne samo u turističkom smislu, nego kao regije same po sebi. To znači da protokoli između privatnog i javnog sektora dobro funkcioniraju. I to smo sve komunicirali našim tržištima, smatra Ivošević.
Ipak, predpandemijskim brojkama neće se približiti aviopromet u Istri.
- Aviopromet i putničke agencije su pretrpjele najveće štete i gubitke i jasno da će oporavak trajati kroz godine. Mi smo 2019.imali nešto manje od 790 tisuća putnika na avionima, u 2020. nije niti usporedna, a lani smo imali 270 tisuća putnika lani. To je jedna trećina putnika. Što se tiče ove godine, ako dostignemo 500 tisuća putnika to će biti dobar rezultat, zaključio je Ivošević.
Kamping sektor u Hrvatskoj je u ovoj godini od otvaranja pa do 14. lipnja ostvario ukupno nešto više od 3 milijuna noćenja, što je 2,5 puta više u odnosu na lani, odnosno predstavlja rast od čak 26% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.
- Samo u lipnju, do utorka 14. lipnja, naši su kampovi ostvarili 1,53 milijuna noćenja, ili porast noćenja od 23% u odnosu na isto razdoblje u 2019. godini. Iako smo u kampingu bili spremni na to da će ova godina rezultatima biti veoma blizu 2019., računajući i ukrajinsku krizu i rat, dosadašnji rezultati su svakako iznad očekivanja i ukazuju da je veoma jaka želja za putovanjima i povratku normalnom životu u Europi jača od svih predviđanja, a naše partnerske udruge iz ostatka Mediterana potvrđuju da se u istom pozitivnom trendu nalaze kampovi Italije, Francuske i Španjolske, veli nam direktor Kamping udruženja Hrvatske Adriano Palman. Za ostatak sezone očekuju nastavak dobrih rezultata za cijeli nacionalni kamping sektor i ostvarenih nešto više od 19,2 milijuna noćenja, tj. oko 1,7 milijuna noćenja više od lani.
Inače kada govorimo o kampingu, koji pokriva 25% turističkih noćenja u državi, Hrvatska ima 839 kampova koji u jednom danu mogu primiti skoro 255 tisuća osoba. Od toga 79 kampova nalazi se u kategoriji veoma visokih 4* i 5*, ali s druge strane oni svojim smještajnim kapacitetom pokrivaju čak 47% smještajnog kapaciteta kampova. Interesantno i to da čak 66% smještajnog kapaciteta u kampovima pokrivaju samo dvije županije, Istarska i Primorsko-goranska županija.