Iako je sudskom presudom iz studenog 2022. godine zaključeno da je Hrvatski Telekom iskorištavao svoj vodeći položaj na tržištu i drugog operatora praktički natjerao da raskine ugovor s partnerom te uslugu naruči upravo od HT-a, kompanija neće platiti kaznu.
Ironično, ali izbjegli su u proračun uplatiti papreni iznos od čak 45 milijuna kuna za prilično tešku povredu jer je Općinski prekršajni sud u Zagrebu, nakon što je prvotno donio osuđujuću presudu, na kraju zaključio da je za proces nastupila zastara prekršajnog progona, zbog čega je presuda ukinuta, a operator je sa suda izašao s osmijehom na licu.
Da je HT u ovom procesu prošao odlično, razvidno je iz 34 stranice dugačke presude od 21. studenog 2022. godine, kojom je sudac zaključio da je Hrvatski Telekom počinio "osobito težak prekršaj" za koji je predviđena novčana kazna u iznosu od jedan do 10 posto godišnjeg bruto prihoda, a posebno je bio iznenađen stavom operatora koji je cijelu priču na sudu okarakterizirao kao "banalnu svakodnevnu situaciju" iako je iz postupka bilo jasno vidljivo kako je koristio svoju vodeću tržišnu poziciju, onemogućavao tržišnu utakmicu te čak preuzimao ulogu koja ne pripada njemu, nego regulatoru, i to na štetu drugog operatora.
Usluga međupovezivanja
Cijela priča počela je u rujnu 2019. godine, kada je jedan operator od HT-a zatražio uslugu međupovezivanja te s njim započeo elektroničku komunikaciju koja je poprimila začuđujuć tijek. Naime, HT je od operatora zatražio podatke o kabelima - točnoj poziciji, lokaciji i kontaktu odgovorne osobe, a nakon što mu je on dostavio podatke za kabel na Sušaku, ali ne i za onaj u Zagrebu jer nije bio u njegovu vlasništvu, nego u najmu, stvari su se zakomplicirale.
U konačnici, operator je bio prisiljen raskinuti ugovor s drugom tvrtkom jer nije mogao ispuniti prohtjeve HT-a te je novi ugovor sklopio upravo s Hrvatskim Telekomom, a potom zatražio nadzor od inspekcije Hakoma kako bi se utvrdilo je li HT u ovom postupku postupao zakonito.
Zahtjevi HT-a usmjereni operatoru, prema onome što se vidi iz presude, bili su neopravdani - između ostaloga, tražio je da tvrtka od koje operator unajmljuje kabel dostavi podatke o pravu korištenja puta u svrhu reguliranosti cijelog postupka iako je sudac zaključio da ni cijela infrastruktura HT-a nije regulirana te da ni sami ne posjeduju dokaze i pravo korištenja puta za sve dijelove kojima prolaze njegovi kabeli.
Nadalje, sudac je HT-u spočitnuo i činjenicu da si je u postupku prisvojio ulogu koja mu ne pripada kad je, tražeći podatke o točnoj trasi puta kabela, htio provjeriti je li on zakonito postavljen iako je to uloga regulatora, odnosno agencije koja je protiv HT-a u konačnici i podignula tužbu.
Osim toga, sudac je odbacio i obranu Hrvatskog Telekoma koji je tvrdio da je u procesu stvaran pritisak, i to zato što je direktor jedne od tvrtki u postupku bio predsjednik preteče regulatora (tijela koje je prethodilo Hakomu), što je presudom okarakterizirano kao "pomanjkanje argumenata".
Već kažnjavani
Na ruku HT-u nije išla ni činjenica da to nije prvi put da se ogriješio o zakon - naime, kao jedan od argumenata za izricanje visoke kazne sudac je posebno naglasio da je pravna osoba već bila kažnjavana za prekršaje iz oblasti Zakona o elektroničkim komunikacijama, što je vidljivo iz prekršajne evidencije, zbog čega je kazna izrečena u visini od 45 milijuna kuna.
No, proces "pada" samo nekoliko mjeseci poslije, u veljači ove godine, kad Općinski prekršajni sud zaključuje da je u postupku donošenja nepravomoćne presude istekao zakonom propisan rok za zastaru te da je postupak trebalo obustaviti, zbog čega će HT izbjeći kaznu. Na to je rješenje sada moguća nova žalba, o kojoj će odlučivati Visoki prekršajni sud u Zagrebu, ali ako je zastara stvarno nastupila ništa više ne može promijeniti ishod postupka.