Na Svjetskoj ljestvici talenata koju izrađuje Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, Hrvatska je ove godine na 53. mjestu među 63 uključene zemlje, zadržavši istu poziciju kao i lani, objavilo je u četvrtak Nacionalno vijeće za konkurentnost, partnerska institucija IMD-a.
Svjetska ljestvica talenata ocjenjuje sposobnost zemlje da izgradi, privuče i zadrži nadarene osobe kako bi stvorila bazu talentiranih osoba potrebnih za povećanje konkurentnosti i rast gospodarstva, navodi se u priopćenju. Pritom, temelji na tri ključna faktora, koji sadrže ukupno 31 pokazatelj. Dio pokazatelja su statistički podaci, a dio je dobiven kroz istraživanje mišljenja gospodarstvenika.
Ključni faktori su ulaganje i razvoj, odnosno podizanje kvalitete obrazovnog sustava kroz investicije u cilju povećanja broja talentiranih osoba u zemlji, potom faktor privlačnosti odnosno sposobnost zemlje da zadrži svoje nadarene osobe i privuče ih iz inozemstva te faktor spremnosti, koji mjeri kvalitetu vještina i kompetencija dostupnih među talentima pojedine zemlje.
“Turbulentna vremena koja proživljavamo unose mnoge promjene u naše živote i načina funkcioniranja cijelih država, pa i čovječanstva u cjelini. Trenutak je kad moramo zastati, promisliti o postignutom i odlučiti se za neki pravac razvoja. Nažalost, pozicija Hrvatske na svjetskoj ljestvici talenata ne pokazuje generalne pomake", ocijenio je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić.
No, kaže i da valja sagledati i pozitivne strane, a to su digitalizacija, mnoštvo novih inicijativa, početak masovne promjene u školstvu kroz “Škole za život”. Dodaje da kronično nedostaje sustavna i cjelovita podrška države, iako i tu ima pozitivnih pomaka.
"Kako to izvješće pokazuje, uspjeli smo održali korak sa svijetom, ali nismo uspjeli ostvarit pozitivan skok, nego smo održali korak. Pritom još nismo stvorili uvjete da zadržimo najveće bogatstvo koje imamo - naše ljude, što je ipak naš najviši prioritet”, zaključuje Mudrinić.
I ove godine europske zemlje dominiraju na ljestvici talenata. Švicarska je ponovno prva na ljestvici, dok se među prvih deset nalaze još i Danska, Luksemburg, Island, Švedska, Austrija, Norveška, Kanada, Singapur i Nizozemska, odnosno od prvih 10 mjesta, 8 se odnosi na zemlje Europe.
Za to su zaslužni izvrsni obrazovni sustavi europskih zemalja koji izdvajaju Europu od ostalih regija svijeta, ističe se u priopćenju.
Većina europskih zemalja u prosjeku ima visoku razinu ulaganja u obrazovanje i to od primarne do tercijarne razine te praksu za vrijeme školovanja. Također, trening zaposlenika je prioritet u kompanijama što omogućuje razvijanje talenata a istodobno privlače strane, visokoobrazovane stručnjake, na koje se mnoge europske kompanije oslanjaju.
Od zemalja novih članica EU, najbolje su rangirane Estonija (19.), Slovenija (30.), Latvija (33.), Poljska (35.) i Češka (39.), dok se na dnu ljestvice nalaze Venezuela (60.), Slovačka (61.), Indija (62.) i Mongolija (63.).
Hrvatska je najbolje pozicionirana po faktoru ulaganja i razvoja (na 32. mjestu) te je u ovom dijelu pokazala poboljšanje za četiri mjesta na ljestvici u odnosu na prethodnu godinu. Kao prednosti ističu se ukupno izdvajanje za obrazovanje te omjer učenika i profesora u osnovnim i srednjim školama. Kao najveći nedostatak navodi se nedovoljno ulaganje kompanija u trening zaposlenika.
Po faktoru privlačnosti da zadrži nadarene osobe i privuče strane talentirane osobe Hrvatska se nalazi na 61. mjestu. Kao prednost izdvojen je indeks troškova života, a najveći nedostaci su u privlačenju i zadržavanju talentiranih osoba te njihovom odlasku (brain drain).
Kod faktora spremnosti zemlje za udovoljavanjem zahtjevima tržišta za kvalificiranom radnom snagom Hrvatska je pozicionirana na 62. mjestu. Prednost u ovom dijelu su diplomanti prirodnih i tehničkih znanosti (postotak diplomiranih studenata u ICT-u, inženjerstvu, matematici i ostalim prirodnim znanostima), a najveći nedostaci su u području dostupnosti osoba s financijskim vještinama te kompetentan viši menadžment, zaključuje se u priopćenju.