Ukoliko su tragale za stranim radnikom kojemu je bila potrebna viza, hotelijerske su kuće u prosjeku tijekom ove godine na odobravanje dozvole za zapošljavanje stranca čekale 81, a u slučajevima u kojima nije trebala viza 38 dana, pokazalo je istraživanje koje je među svojim članicama, velikim hotelskim kompanijama, provela Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske.
I to sve nakon što je Ministarstvo unutarnjih poslova značajno ubrzalo odnosno digitaliziralo postupak izdavanja dozvola za strane radnike. No i dalje je duljini postupka kumovala sigurnosna provjera MUP-a, jednako kao i dugotrajan proces izdavanja viza u hrvatskim veleposlanstvima u trećim zemljama.
"Zahvalni smo što se proces ubrzao, no postupak i dalje dosta dugo traje. Naime, jedan od razloga je i taj što strani radnici povratnici svake godine iznova moraju prolaziti kompletni postupak, a kad bi ih se toga oslobodilo, oslobodili bi se i kapaciteti MUP-a koji bi brže mogli obrađivati preostale zahtjeve", bio je jedan od prijedloga kojeg je vladajućima uputio direktor Udruge Bernard Zenzerović.
Između ostaloga, anketa je pokazala da je udjel tzv. stalnih sezonaca u tvrtkama u odnosu na 2021. pao za velikih 17 posto (s njih 1536 na 1274), što ukazuje na to da je ova mjera pomalo izgubila svoju snagu, zbog čega UPUH predlaže da je se revidira.
Naime, stalni sezonci prema postojećim pravilima u turizmu moraju raditi minimalno šest mjeseci, nakon čega im država prva tri mjeseca isplaćuje 70 posto, a sljedeća tri mjeseca 35 posto prosječne neto plaće te u razdoblju mirovanja poslodavcu sufinancira 100 posto troška produženog mirovinskog osiguranja za prva 3 mjeseca te 50 posto troška produženog mirovinskog osiguranja naredna tri mjeseca.
Udruga pak predlaže da se prvi iznos poveća na 75 posto prosječne plaće te da se period isplate ovog većeg iznosa produlji za još mjesec dana jer je postojeća mjera, smatra Zenzerović, radnicima očito nedovoljno atraktivna.
Kompanije koje su sudjelovale u istraživanju gotovo sve su potvrdile kako im je u ovoj godini stopa rasta troškova rada iznosila čak 20.3 posto, velika većina (97.7 posto) potvrdila je da je radnicima isplaćivala neoporezive naknade, od čega nešto malo više od pola ih je isplaćivalo u iznosima većim od godine ranije.
Ukupan broj zaposlenih u kategoriji smještaj kod kompanija koje su sudjelovale u uzorku, a riječ je o 39 hotelskih kuća, iznosio je 16. 837, što je za 22.7 posto više nego u prijašnjoj godini, no procjena je da je na razini sektora nedostajalo 7500 radnika dok procjene za 2023. kažu da bi se ta brojka, ostanu li jednaki trendovi, mogla popesti na osam tisuća radnika.
Najteže je pritom osigurati kuhare i kuharice te sobarice, no nedostaje i konobara, barmena te spremačica.
Zbog nedostatka djelatnika čak 41.8 posto kompanija potvrdilo je kako je kako neke objekte uopće nije otvorilo odnosno radili su skraćeno dok ih je 37 posto potvrdilo kako su zbog toga imali izgubljene prihode.
Povećao se i udio sezonskih radnika koji su po prvi puta stigli na rad u anketiranu kompaniju, i to za 3.9 postotnih poena u odnosu na godinu ranije, kao i broj učenika u radnoj snazi koji je sa 14 posto, koliko ih je bilo u 2019. sada narastao na 22 posto, između ostaloga i kao posljedica Vladine najave i odluke da se poveća cenzus do kojeg student može raditi, a da i dalje roditeljima ostane porezna olakšica.