Premijer Andrej Plenković predsjeda danas sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, koja se održava u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
U uvodnom izlaganju premijer je poručio kako Hrvatska od svih članica EU ima ‘najeuriziranije društvo u eurozoni‘.
- Ispunili smo dva strateška cilja dublje integracije Republike Hrvatke u EU. Ono što smo istaknuli u programu Vlade u prvom i drugom mandatu. To je veliko postignuće koje će se dogoditi nakon devet i pol godina članstva u EU. Proces kovanja eura pripremljen je kvalitetno i s velikim iskustvom dosadašnjeg kovanja kuna, kovnica kuna će taj posao obaviti na vrijeme, rekao je Andrej Plenković, prenosi HRT.
Rekao je kako je cilj ostvaren u izazovnim okolnostima u nacionalnim i kompleksnim globalnim okolnostima koje su karakterizirane preklapajućim krizama.
- Sve te krize ugrožavaju normalan način poslovanja našeg gospodarstva te utječu na socijalni standard naših građana i utječu na egzistencije naših obitelji. Zato je važno da ovaj proces koji smo vodili bude jedan od sidara stabilnosti za suočavanje s krizama i ublažavanje posljedica. Uvođenje eura je na razini Hrvatske višeznačno- za državu, gospodarstvo i društvo u cjelini. Za državu je to uz ulazak u Schengenski prostor na kojem intenzivno radimo, to znači da ulazimo među najrazvijenije zemlje svijeta. To je onaj dio Europe za koji smo cijelo vrijeme govorili da pripadamo još od Domovinskog rata. Ovo znači transformaciju kune koja postaje jedan od motiva hrvatskog eura i ostat će prepoznatljiva kao dio novčarske tradicije. Euro je ono sidro koje nas čini otpornijim i sigurnijim od svih vanjskih šokova i kriza i daje nam povod za bolju ulagačku klimu. Ulazak u euro naši poduzetnici, inovatori i izvoznici će sigurno iskoristiti kako bi uz kvalitetniju reputaciju zemlje iz koje dolaze zadobili povjerenje svojih partnera u poslovnim krugovima, ali i međunarodnim financijskim krugovima.
Ministar financija Marko Primorac najavio je niz izmjena zakona zbog uvođenja eura.
- U prvoj skupini su zakoni koji se mijenjaju isključivo zbog uvođenja eura i takvih ima oko šezdesetak. Riječ se o doista sitnim izmjenama. U drugoj skupini su zakoni koji se moraju izmijeniti zbog uvođenja eura, ali i prilagoditi neke dodatne segmente. Takvih ima oko dvadesetak, rekao je Primorac.
Govorio je i guverner HNB-a Boris Vujčić koji je iznio prezentaciju "najvažnijih koraka Hrvatske pri procesu uvođenja eura".
- Do službenog uvođenja eura treba iskovati više od 420 milijuna komada kovanica, pa smo zbog toga zaposlili nove ljude. Nabavit ćemo i 350 milijuna komada euro novčanica. Riječ je o tržišnom procesu. Da, svi vidimo da cijene rastu, ali to nije zbog uvođenja eura, rekao je.
Na današnjoj sjednici Vlade s početkom u 10.30 sati bit će donesena odluka o uvođenju eura kao službene valute.
Vujčić je otkrio jednu važnu informaciju za građane: na svim bankomatima, neovisno o tome čijoj banci pripada, euri moći isplatiti bez posebne naknade od između 15. prosinca i 15. diječnja 2023. godine.
- Bankomate treba prilagoditi za isplatu eura. Dio bankomata će do 31.12., a pogotovo za vijeme božićnog šopinga biti opskrbljen s kunama. Većina bankomata će biti pripremljena za eure od 1. siječnja, ali će dio ostati s kunama. Od 15. siječnja 2023. očekujemo da svi bankomati imaju euro. Između 15.12. i 15.1. odlučili smo da se neće naplaćivati naknade za korištenje bankomata druge banke čiji niste klijent, tako da će moći koristiti bilo koji bankomat. Primjerice, dođete u šoping centar i vidite sedam bankomata različitih banaka. Pitanje je koliko je i to efikasno i na tome se radi. Hrvatska je jedna od zemalja koja ima najviše bankomata po osobi u Europi, rekao je.