Posljedice ruske agresije na Ukrajinu značajno utječu i na gospodarski rast i inflaciju u Europskoj uniji te su zbog toga smanjene prognoze rasta u EU, a povećane one za inflaciju. Europska komisija objavila je najnovije proljetne prognoze, prema kojima bi rast BDP-a na razini EU i u europodručju u prosjeku ove godine bio samo 2,7 posto, a inflacija čak 6,1 posto, čemu najviše pridonose visoke cijene energenata.
Što se inflacije tiče, Hrvatska bi prema ovim prognozama trebala imati točno koliko je i prosjek Europske unije. Ali, Hrvatska će imati blaže smanjenje gospodarskog rasta nego što je to slučaj s većinom zemalja EU.
Rat BDP-a nastavit će se i ove godine u Hrvatskoj, iako će iznositi manje nego što su to predviđale prijeratne prognoze. Gospodarski rast u Hrvatskoj bi ove godine trebao biti 3,4 posto, a sljedeće godine tri posto.
Prema procjenama koje je Europska komisija dala u veljači, dakle prije početka ruske agresije na Ukrajinu, Hrvatski BDP je ove godine trebao rasti 4,8 posto, a sljedeće godine tri posto.
Prema ovim podacima, koji bi trebali biti konačni jer Komisija već ima točne podatke, rast je prošle godine u Hrvatskoj iznosio 10,2 posto, što je bio drugi najveći rast u cijeloj EU, veći je bio jedino u Irskoj gdje je iznosio 13,5 posto. Irska i Hrvatska su jedine zemlje koje su prošle godine zabilježile rast BDP-a veći od deset posto.
Bez obzira na smanjenje prognoza rasta i povećanje onih za inflaciju, hrvatsko tržište rada nastavlja dinamiku rasta zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti. Hrvatska bi ove godine trebala imati nezaposlenost na razini od 6,3 posto, što je manje od prosjeka EU za čak jedan posto. Najmanju nezaposlenost imat će Češka sa samo 2,6 posto i Njemačka s 3,3 posto, a najveću Španjolska i Grčka koje će i dalje imati visoku nezaposlenost, veću od 13 posto. Hrvatska bi, prema ovim prognozama, trebala zabilježiti rast zaposlenosti od 1,6 posto, što je više od prosjeka EU.
Hrvatska će i dalje smanjivati javni dug, ali se to smanjenje usporava. Ove bi godine on trebao iznositi 75,3 posto BDP-a, a lani je iznosio 79,8 posto.
Prema ocjeni Europske komisije, na rast i dalje najviše utječe domaća potražnja. U izvještaju se navodi da će fiskalni paket koji je usvojila hrvatska Vlada, uključujući i izravne transfere kućanstvima te malim i srednjim tvrtkama, smanjiti pritisak zbog porasta cijena.
