Dubrovački gradonačelnik Mato Franković u utorak se pohvalio kako su ITU području Dubrovnika dobila 22 milijuna eura.-Od danas su na raspolaganju Dubrovniku i članicama ITU područja (Konavle, Župa, Primorje) 22 milijuna eura koja će biti uložena u različite projekte poput parkova Pile, Platana, Gradac kao i Park and Ride sustav te brojne druge, piše Dubrovački vjesnik.
Ovom omotnicom na području grada Dubrovnika ugovoreno je preko 300 milijuna eura u posljednjih 6 godina, a podsjetit ću kako do 2017. Grad iz europskih fondova nije povukao niti jedan jedini euro – istaknuo je u objavi dubrovački gradonačelnik.
No iza europskih milijuna koji se posljednjih godina ‘slijevaju’ u Dubrovnik stoji upravo imenovana nova državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, a do sada dubrovačka pročelnica Zrinka Raguž i njezin tim iz Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju. Novinare Dubrovačkog vjesnika je zanimalo kako Dubrovnik tako uspješno povlači sredstva iz fondova Europske unije.
Gradnja Pelješkog mosta novcima Europske unije malo je ‘zasjenila’ oznake s obavijestima da je nešto financirano ili sufinancirano sredstvima Europske unije, a kojih je po Dubrovniku sve više i više. Koliko smo dosad povukli novaca iz europskih fondova?
- Grad Dubrovnik je osigurao provedbu projekata vrijednih nešto više od 1,2 milijarde kuna ili 160 milijuna eura. Predsjednik Vlade Andrej Plenković prilikom posljednjeg posjeta Gradu je rekao kako je ukupno s dubrovačkog područja, uključujući privatne poduzetnike i udruge, iz fondova EU povučeno oko 320 milijuna eura. Dakle, polovica toga odnosi se na Grad Dubrovnik.
Svako malo dobijemo informaciju da je neki gradski projekt dobio financijsku potporu iz EU pa se čini da euri iz Bruxellesa padaju s neba. Koliko je pripremanje projekata za financiranje iz EU zahtjevno, kako se uopće snalazite u toj ‘šumi’ mjera europskih fondova?
- Još prije nešto više od šest godina, kada smo se pripremali za preuzimanje odgovornosti za upravljanje Gradom, shvatili smo važnost fondova EU. Stoga smo nakon izborne pobjede osnovali poseban upravni odjel koji se, uz međunarodne odnose, bavi i fondovima EU. Imenovana sam pročelnicom tog odjela i dobila sam priliku da, sa zaista odličnim timom mladih i stručnih ljudi, pokažemo što sve možemo postići oko EU fondova.
Ne zaboravimo da je do te 2017. godine gradskoj upravi, iz više razloga, financiranje projekata iz EU fondova bila gotovo pa nepoznanica. Dočekali su nas dakle zaostatci. Najveći se odnosio na projekt Aglomeracije i morali smo sve snage usmjeriti kako bismo ispoštovali zadane rokove i kako bismo dobili tih oko 880 milijuna kuna ili 117 milijuna eura. Kada smo u tome uspjeli, ostalo nam je bilo mnogo lakše. Nije se problem snaći u toj “šumi mjera”, kako navodite, ako slijedite procedure. Pravila EU projekata su, iako zahtjevna i dosta detaljna, potpuno jasna. Iako možda na prvu izgleda problematično, s pametno posloženim timom ljudi i dobrom koordinacijom sasvim relevantnim tijelima, i najzahtjevniji izazovi se izvrše.
Zasigurno postoje mjere koje su zajedničke, recimo Dubrovniku i Osijeku, ali i one specifične za naš grad. Kako odlučujete koji projekt prijaviti, koji ima više šanse za prihvaćanje od EU?
- Pomno pratimo sve raspisane natječaje i pozive od strane EU i našeg Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, kao i ostalih ministarstava i gledamo koji bi od nama prioritetnih projekata mogli prijaviti na nekoga od njih. Tako je primjerice bilo s ugradnjom sustava dizalica topline s morskom vodom za potrebe gradskog bazena u Gružu. Namjera nam je bila zamijeniti staru tehnologiju s lož-uljem, nečim ekološki prihvatljivijim. I onda smo vidjeli otvoreni poziv za projekte “Proizvodnja energije iz mora” iz financijskog mehanizma EPG te smo prijavili projekt i dobili 1,2 milijuna eura bespovratnih sredstava za to. Na godišnjoj razini postići se ušteda od milijuna kuna koje možemo investirati u sportsku infrastrukturu Ili kada smo krenuli u energetsku obnovu osnovnih škola na području Grada.
Našli smo natječaj koji nam je omogućio zamišljenu uštedu energije, a time i velikih novaca, pripremili dokumentaciju, prijavili se i dobili sredstva. Također, prepoznali smo priliku u natječaju za Lokalne inicijative Novog Europskog Bauhausa na koji smo u suradnji s DURA-om prijavili projekt revitalizacije TUP-a te je isti od strane Europske komisije odabran kao jedan od 20 najboljih projekata u Europi. Gradu su se kroz ovaj projekt osigurali vrhunski europski stručnjaci kako bi se izradio održivi model novog gradskog kulturno-društvenog inkubatora s cjelovitim arhitektonskim rješenjem, modelom upravljanja i uključivanje dionika te je previđeno da će se izraditi sva potreba dokumentacija kojom će biti predviđeni novi kulturni i kreativni sadržaji u TUP-u.
Nadalje, Grad Dubrovnik ima i spremnu bazu projekata poput projekta DUSOLARI s kojim je predviđena instalacija sedam pilot projekata kako bi se iskoristila sunčeva energija i povećala proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora. Riječ je o objektima osnovnih škola Antuna Masle, Lapada, Ivana Gundulića, Montovjerna te vrtića Ciciban i Palčica i Športska dvorana Gospino polje. Ujedno, u skladu sa smjernicama nove europske perspektive koja je “digitalna i zelena” imamo spremne projekte energetskih obnova: Športske dvorane Gospino polje, osnovnih škola Marina Držića i Mokošica, vrtića na Gromači, Doma kulture na Koločepu, zgrade ex-zatvora te Krvnikove kuće.
U gradu ‘okovanom’ zaštitom UNESCO-a u Vašem poslu vjerojatno je pripremanje projekata još zahtjevnije a zasigurno je potrebna suradnja i koordinacija s nizom institucija?
- U svakom ozbiljnijom poslu potrebna je koordinacija i suradnja s čitavom nizom organizacija i institucija. No, najprije morate unutar sebe samih biti odlično organizirani jer bez toga ništa neće funkcionirati. Imam sreće da je tim s kojim radim više nego uigran stoga i jesmo ovoliko uspješni kroz ovih šest godina.
Surađujemo i s Ministarstvom regionalnog razvoja i EU fondova, Ministarstvom kulture, drugim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, brojnim institucijama i stručnjacima i organizacijama civilnoga društva. Kompleksan je svaki od projekata koji se financira iz fondova EU. Svaki na svoj način. Nema lakih projekata. Nema posebne razlike u projektima koji se tiču baštine i UNESCO-a. Na takvim projektima suradnja s konzervatorima kreće od samog početka, treba paziti na detalje, ali sve je to slično.
Koliko će nova zaštićena UNESCO-va kontaktna zona koja će stupiti na snagu s donošenjem novog gradskog GUP-a, otežati pripremu projekata koji u biti nemaju veze s kulturnom baštinom?
- Za projekte koje mi namjeravamo raditi u i u blizini povijesne cjeline pod zaštitom UNESCO-a, neće biti nikakvih problema vezanih za novi GUP. Naši su projekti u tom dijelu “zelena infrastruktura” ili kulturna baština, kao što se nadamo da će biti s projektom Arheološkog muzeja na Pustijerni.
Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja omogućit će urbanoj aglomeraciji Dubrovnik realizaciju čitavog niza projekata usmjerenih na pametne i zelene urbane politike, a koji će biti jasno vidljivi i poboljšati kvalitetu života naših sugrađana. Što se tiče područja Grada istaknula bih projekt Mreže zelene infrastrukture: parkovi Gradac, Pile i Platana- vrijedan 6,66 milijuna eura.
U Primorju se radi o projektu rekonstrukcije nekadašnjeg odmarališta u Slanome, vrijednome 3,58 milijuna eura i njime će se dobiti prostor za vrtić, prateće igralište te prostorije za organizacije civilnoga društva. U Župi se, među ostalim, radi projekt rekonstrukcije i nadogradnje sportskog objekta ŠRC Čibača, vrijedan 2,37 milijuna eura, a u Konavlima se, s 4,6 milijuna eura, planira izgradnja i opremanje polivalentne dvorane.
Dobili smo informaciju da će se iz europskih sredstvava obnoviti i ljetnikovac Crijević – Pucić koji je vraćen Dubrovačkom simfonijskom orkestru. Zar je u tako lošem stanju?
- Zbog dotrajalog krovišta ljetnikovca Crijević Pucić došlo je do propuštanja vode koje je narušilo i unutarnje zidove prostorija na kojima su vidljivi tragovi vlage. Također, postojeći sustav za grijanje i hlađenje nije potpuno u funkciji te je bila potreba za novijim i učinkovitijim sustavom. Sukladno navedenome, projekt energetske obnove vrijedan više od 500 tisuća eura prijavljen je u travnju ove godine te je prošao prvu fazu i očekuje se Odluka o financiranju. Naravno, projekt je u skladu s konzervatorskim smjernicama s ciljem očuvanja izvornog stanja.
Koje projekte još planirate prijaviti za financiranje iz europskih fondova?
- Jedan od meni osobno najvažnijih baštinskih projekata jest projekt obnove ljetnikovca Gučetić u Rijeci dubrovačkoj. Radi se o 7,64 milijuna eura vrijednom uređenje Društveno-kulturnog centra u ljetnikovcu Gučetić s memorijalnim centrom Ruđera Boškovića. Rijeka dubrovačka zaslužila je jedan takav polivalentni prostor i nadam se njegovoj skoroj realizaciji. Očekujemo da ćemo vrlo brzo dobiti građevinsku dozvolu za ljetnikovac pa ćemo onda uobičajenim metodama krenuti u traženje natječaja odnosno sredstava za ostvarenje ovog zaista značajnog projekta.
Značajan je i projekt Park and Ride, uređenje velikog parkirališta na Pobrežju, kojim bi se itekako smanjio promet i gužve prema povijesnoj jezgri. Taj projekt vrijedan je više od 7 milijuna eura. Najveći projekt, koji se nadovezuje na ovaj na Pobrežju, odnosi se na elektrifikaciju i digitalizaciju javnog autobusnog prijevoza. S ta dva projekta bismo zaista olakšali prometovanje po gradskim ulicama.
U ovom financijskom razdoblju Republici Hrvatskoj su na raspolaganju ogromna sredstva iz EU fondova, preko 25 milijardi EUR. Grad Dubrovnik trenutno ima bazu projekata spremnih za potencijalne prijave vrijednu preko 400 milijuna eura. Projekti su spremni, znanja i iskustva imamo i vjerujem da ćemo zahvaljujući europskom novcu i dalje doprinositi podizanju kvalitete života naših sugrađana, kazala je Zrinka Raguž za Dubrovački vjesnik.