Premijerka Jadranka Kosor danas bi, prema informacijama iz Vladinih krugova, trebala predstaviti investicijske projekte na kojima bi rad trebao početi u drugom ovogodišnjem tromjesečju.
Među njima je vjerojatno najjači, 895 milijuna eura težak projekt Brijuni Rivijera, koji bi privatne ulagače trebao povezati s državom i lokalnom samoupravom. Radi se o gradnji turističkih sadržaja na brijunskom priobalju a investitori su već pokazali velik interes.
Brijuni Rivijera glavni je od 30 velikih investicijskih projekata, koje je Vlada na jesen prošle godine označila kao projekte od posebnog interesa za državu. Od njihove se realizacije očekuje da ubrza izlazak Hrvatske iz krize i poveća zapošljavanje.
Ovih je dana poput bombe odjeknula vijest da je za ulaganje zainteresiran i američki milijarder Donald Trump, a Pulu je proteklog vikenda posjetio Joseph Cinque, jedan od čelnika Trumpove korporacije.
- Interes Amerikanaca očito je ozbiljan i čini se da nije riječ tek o “snimanju” terena - kazao je direktor tvrtke “Brijuni-Rivijera” Ratomir Ivičić, te dodao kako su Amerikanci oduševljeni onim što su vidjeli. Ivičić otkriva da je za taj projekt i ranije vladao značajan interes poznatih svjetskih investitora koji je, međutim, zbog globalne krize popustio.
Nacionalni park
- Jesu li Amerikanci na čelu s Trumpom ozbiljno zainteresirani za ulaganje znat će se u travnju ili svibnju.
- Otočje je najatraktivniji dio našeg projekta. Puno toga mora se napraviti i poboljšati kako bi Brijuni opravdali naziv rajskih otoka. Za ulaganja na Brijune bilo je više zainteresiranih, no do realizacije nikad nije došlo, što zbog zakonskih ograničenja jer je otočje nacionalni park, što zbog naših birokratskih zavrzlama - govori direktor Ivičić.
Prve ideje o ulaganju u otočje datiraju još iz 1987. godine. Tad je ondašnji generalni direktor Ine Petar Fleković inicirao osnivanja hrvatskog konzorcija za razvoj elitnog turizma na Brijunima.
- Kad smo krenuli u potragu za inozemnim investitorom, dobili smo 92 ponude, a 1989. za partnera smo izabrali talijansku grupu Trussardi. Nažalost, nova hrvatska vlast dio je otoka ponovno namijenila u rezidencijalne svrhe i sve je propalo - rekao je ondašnji ravnatelj brijunskog otočja Emilio Vlačić. Za Brijune je iznimno bio zainteresiran talijanski modni mag Umberto Angeloni. On je kao vlasnik modne marke Brioni želio povezati otočje i svoju modnu kuću. Želeći otočju povratiti svjetsku slavu, Angeloni je 2004. pokrenuo i polo turnir, koji je nakon tri godine naprasno prekinut.
Oduševljeni ljepotom
U brijunski su turizam htjeli ulagati i katarski šeik Hamad Bin Kalif Al Thania, kao i David Shamoon, vlasnik lanca ekskluzivnih hotela u španjolskom ljetovalištu Marbella. Steve Wynn, vlasnik brojnih kazina u Las Vegasu bio je zainteresiran za gradnju kockarskog carstva s hotelima, no na kraju odustao. O Brijunima se svojevremeno razgovoralo i s Adrianom Zechom, koji je želio tamo izgraditi mali elitni hotel sa 50 soba, a navodno je za ulaganje bio zainteresiran i Bernie Ecclestone, koji je istarskim čelnicima, pričalo se, nudio bjanko-ček da sami ispišu traženi iznos.
Prošle godine veliki interes za ulaganje u istarski projekt pokazala je i američka tvrtke G2 Investment Group na čelu s Toddom Morleyjem. Svi su oni bili oduševljeni prirodnim ljepotama Brijuna, no dalje od toga nije se stiglo, poglavito zbog neriješenih odnosa oko nacionalnog parka.
Bivša vojarna: Atraktivni rt na zapadnom dijelu Pule ne ide na natječaj
Vojska traži povrat trećine zemljišta i zgrada na Muzilu
Za bivšu vojarnu Muzil kraj Pule, koja je sastavni dio projekta Brijuni Rivijera, ponovno je zainteresiran MORH koji traži od grada Pule da mu vrati trećinu zemljišta i nekretnina, što bi koristili u turističke svrhe. - Muzil je naš adut u projektu, stoga vjerujem da MORH-u zaista i ne treba. Bez Muzila, baš kao i bez otočja, projekt bi bio osakaćen - veli Ratomir Ivičić.
U travnju će se na međunarodnom natječaju ponuditi 114 hektara projekta Brijuni rivijera lokacijama Hidrobaza, Pineta i Katarina. Na prednatječaju je od 28 zainteresiranih investitora prošlo njih 17. Hidrobaza, Pineta i Katarina imat će ukupni kapacitet 2200 kreveta, dvije marine i popratne sadržaje. Muzil od 168 hektara još ne ide na natječaj jer se čeka da Grad Pula donese izmjene Prostornog plana, što će biti potkraj godine. Na Muzilu se kane graditi manji hotelski sadržaji i vile sa 2500 kreveta, teren za golf, jahalište, dvije marine... Ukupna vrijednost svih projekata Brijuni rivijere približno iznosi 890 milijuna eura, a samo za Muzil oko 500 milijuna eura.