"Dobar dan. Mi smo iz agencije za otkup potraživanja, više ne dugujete banci, nego nama. Zovemo vas radi dogovora o povratu duga..."
Tako obično zvuči prvi telefonski poziv iz agencija specijaliziranih za otkup i naplatu potraživanja prezaduženim građanima koji su prestali otplaćivati banci rate kreda, račune teleoperaterskoj tvrtki i slično. Slijede novi učestali pozivi, kako bi se dužnika natjeralo da plati dug.
"Imala sam dugovanje u banci jer sam ostala bez posla. Dobila sam obavijest da su preuzeli moj dug i uporno su me zvali. Počeli su nazivati moje roditelje, koji su im rekli da ne živim s njima. Uporno su ih uznemiravali. Nazvali su i susjedu mojih roditelja i tražili mene, a pritom su joj i objasnili zašto me traže. Sada svi moji poznanici znaju da imam nepodmireno dugovanje. Nazvala sam ih i pitala zašto su zvali okolo. Nisu mi se čak niti ispričali."
To je jedna u nizu pritužbi prezaduženih građana uredu pučke pravobraniteljice Lore Vidović. Žale se da ih zaposlenici agencija specijaliziranih za otkup i naplatu potraživanja maltretiraju pozivima, ali i njihove obitelji, susjede i poslodavce.
Novac ide izvan zemlje
"Ti ljudi nemaju granice. Zovu me tijekom jutra, navečer, vikendima… Sada su počeli zvati članove obitelji i pitati ih kada ću uplatiti dugovanje. Može li im itko stati na kraj?", piše jedan dužnik Uredu pravobraniteljice.
U Hrvatskoj danas djeluje između 15 i 20 agencija specijaliziranih za otkup i naplatu potraživanja, a većina ih je u stranom vlasništvu. Kad banka, osiguravajuća kuća, teleoperaterska ili bilo koja druga tvrtka do isteka krajnjeg roka plaćanja ne uspije od građana naplatiti svoja potraživanja, tada angažiraju agencije. One imaju dva načina rada - naplaćuju dugove za proviziju koja seže i do 15 posto od iznosa duga ili, što je za njih rizičnije, otkupljuju čitav iznos duga, ponekad i za znatno nižu cijenu od njegove vrijednosti, a zatim ga od građana dužnika nastoje naplatiti. Agencije otkupljuju dugove za koje još nije aktiviran mehanizam ovrhe, ali i one koji su pod ovrhom.
Prve specijalizirane agencije počele su u Hrvatskoj s radom prije 20-ak godina. Godine 2008. osnovale su i svoju udrugu, Hrvatsku udruga agencija za naplatu potraživanja (HUAN), a danas je u njezinu članstvu osam agencija. Ostale nisu. Pučka pravobraniteljica Lora Vidović još od 2017. u godišnjim izvješćima poziva Ministarstvo financija da posebnim zakonom uredi rad agencija za otkupi i naplatu potraživanja, ali Ministarstvo njezine, kao i apele udruga prezaduženih i blokiranih građana, ignorira. Uoči isteka šestomjesečnog moratorija na ovrhe građanima, Vidović je ponovo uputila javni apel Ministarstvu financija. Upozorava da nedostatak pravila agencije koriste za prekomjerno maltretiranje prezaduženih ljudi koji ne uspijevaju izaći iz začaranog dužničkog kruga, a taj pravni vakuum dodatno ugrožava njihova prava i čini ih ranjivima. Nedostatak pravila kojima bi se regulirao rad agencija, kao i sustav ovrha, upozorava pravobraniteljica, šteti ne samo prezaduženim građanima nego i vjerovnicima koji ne mogu naplatiti potraživanja.
Nevolje prezaduženih opisao nam je i predsjednik udruge Ovršeni, Danijel Galović.
- Ljudi su jadni i preplašeni. U paketu s potraživanjima agencije od banaka, teleoperatera i drugih tvrtki otkupljuju i OIB-e dužnika, njihove adrese ostale osobne podatke. Kad u nekom manjem mjestu iz tih agencija nazovu vašu obitelj, susjede ili poslodavca i kažu da imate nepodmireni dug, ubrzo cijelo mjesto zna da ste dužni. To izaziva dodatnu nelagodu i osjećaj srama - kaže Galović. Standardi postupanja tih agencija prema dužnicima nisu propisani zakonom: nitko ih ne kontrolira, ni Ministarstvo financija, ni Ministarstvo pravosuđa, dodaje. Kad netko nazove bilo koju inspekciju, kažu da nisu nadležni za te agencije.
- Većina ih ima sjedište u Njemačkoj, Norveškoj ili Švicarskoj i glavninu novca naplaćenog od građana transferiraju u svoja sjedišta - rekao nam je Galović.
U Hrvatskoj udruzi agencija za naplatu potraživanja (HUAN) negiraju optužbe.
- Rad agencija reguliran je nizom financijskih zakona, od Zakona o cesiji do Ovršnog zakona i drugih - rekla nam je tajnica HUAN-a Dijana Franović Šarić, koju je predsjednik te udruge Matija Arapović ovlastio za razgovor. Uvjerava nas kako se svih osam članica HUAN-a drži etičkih standarda ponašanja.
Njemačka ima zakon
- Netočno je da građani ne znaju da su agencije preuzele dug, te da o njihovu dugu obavještavamo susjede i ostale. Otkad je stupila na snagu Uredba o zaštiti osobnih podataka, nije se dogodilo da o dugu jedne osobe komuniciramo s bilo kime osim s dužnikom. Višekratno smo na kućni telefon prisiljeni nazivati samo u slučaju kad s dužnikom ne uspijevamo uspostaviti prvi kontakt kako bismo dogovorili način otplate duga - nabraja Franović Šarić.
Ona sama zaposlenica je jedne od agencija čije je sjedište u Njemačkoj. Povrtdila je da je rad agencija za otkup potraživanja uređen posebnim zakonom u toj zemlji te je ustvrdila da se ni HUAN ne protivi donošenju posebnog zakona u RH.
U pisanom odgovoru iz Ministarstva financija ističu da je na razini EU u pripremi direktiva koja bi regulirala rad agencija u zemljama članicama. "U slučaju da direktiva ne bude donesena u skorije vrijeme, Ministarstvo razmatra mogućnost donošenja takvog propisa", stoji odgovoru i iz Ministarstva.