Prvi kvartal ove godine domaće će banke pamtiti po dobroj likvidnosti, rastu profitabilnosti i dobiti koja im se u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje povećala gotovo za pola milijarde kuna na 1,57 milijardi kuna.
Rezultatu nije naškodilo pokretanje sanacije za Sberbank te je promijenjena vlasnička struktura iz privatne u državnu, čime država od ove godine ima tri banke, piše Slobodna Dalmacija.
U prvom su kvartalu banke “ubrale” 2,58 milijardi kuna od kamata, što je 101 milijun kuna manje nego u istom lanjskom kvartalu, dok su istovremeno naplatile 182 milijuna kuna više provizija i naknada što su se popele na 1,22 milijarde kuna. Najviše su banke u prvom kvartalu profitirale od naknada na platni promet, a kako i ne bi kad neke naplaćuju podizanje plaća i mirovina s tekućih računa u poslovnicama. Općenito govoreći, gotovo svako plaćanje u poslovnicama domaćih banaka znači naplatu nekih naknada. Naknade za bankovne i poštanske usluge, po statističkim podacima, u svibnju su porasle u odnosu na isti lanjski mjesec za devet posto, dok su čak 25 posto bile veće nego u 2015. godini.
Inflacija diktira kamate
Bankama se smiješe bolji prihodi od kamata koji su im proteklih godina padali s padom kamatnih stopa na kredite jer bi, kako se sada čini, kamate mogle početi rasti ranije od očekivanja. Kako je inflacija u eurozoni porasla u svibnju na rekordne razine od 8,1 posto, Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke (ECB), najavila je u svom blogu da bi se moglo početi s podizanjem ključnih kamata već u srpnju pa bi ECB izišao iz negativnih kamatnih stopa do kraja rujna. Tako se očekuje da bi do rujna kamate mogle biti povećane za 0,50 postotnih bodova. Kako će se stvari dalje kretati s ključnim i ostalim kamatama, ovisi o inflaciji.
Hrvatska narodna banka izračunala je da bi novi dužnici kredita s promjenjivim ili kamatama fiksiranim u razmjerno kratkom razdoblju bili najizloženiji kamatnom riziku zbog dulje ročnosti i trenutačno niskih kamata na novoodobrene kredite. U Hrvatskoj je 46 posto svih kredita, novijih i starijih, ugovoreno s promjenjivim ili kamatama fiksiranim kraće od tri godine.
Iz HNB-a kažu da bi se s porastom kamatnih stopa od 0,5 postotnih bodova potrošači mogli suočiti s povećanim troškom otplate koji bi prosječno za gotovinske kredite porastao za 200 kuna, a kod stambenih za 900 kuna. Računica središnje banke pokazuje da povećanje kamata za jedan postotni bod znači prosječan godišnji nominalni porast troška otplate stambenoga kredita od oko 1800 kuna ili oko 5,6 posto, pri čemu bi polovina korisnika novoodobrenih stambenih kredita iskusila rast troška otplate viši od oko 1400 kuna godišnje, a polovini bi taj trošak bio manji od 1400 kuna godišnje. Zbog kraćeg dospijeća trošak otplate gotovinskih nenamjenskih kredita prosječno bi porastao za oko 400 kuna godišnje, odnosno oko 2,2 posto.
U slučaju porasta kamata za dva postotna boda, prosječni porast troška otplate iznosio bi oko 800 kuna za gotovinske nenamjenske kredite i 3700 kuna što je 11,5 posto za stambene kredite, pri čemu bi polovina dužnika imala trošak iznad 2800 kuna, a druga polovina manje od tog iznosa.
Bankama su proteklih godina stalno padali prihodi od kamata jer su cijene kredita padale. Padali su im i rashodi za kamate, jer su padale kamate na štednju.
Tako neto prihodi od kamata banaka iznose 2,3 milijarde kuna, što je iznos koji se dobije kada se od uprihođenih kamata oduzme 240 milijuna kuna rashoda za kamate. Od građana su banke naplatile 1,6 milijardi kuna kamata i isplatile im 58 milijuna kamata, pa neto zarada banaka od kamata za kućanstva iznosi 1,5 milijardi kuna.
Milijuni od naknada
Za razliku od kamata, prihodi od provizija i naknada ne padaju. Banke su naplatile ukupno 1,2 milijarde kuna provizija i naknada u prvom kvartalu ove godine, 182 milijuna više nego u istom lanjskom tromjesečju i 71 milijun kuna više nego u prva tri mjeseca pretpandemijske 2019. godine. Kad se od naplaćenih naknada i provizija oduzmu rashodi, bankama je ostalo čisto 910 milijuna kuna u prvom kvartalu. Najveći komad kolača od provizija i naknada bankama stiže od platnog prometa, od kojeg “kapne” gotovo svaka treća kuna, a u prvom su kvartalu ove godine naplatile 425 milijuna provizija i naknada za platni promet ili 66 milijuna više nego u istom lanjskom razdoblju. Nije to tako čudno jer, primjerice, građane koji u nekoj poslovnici banke plate račun u korist računa nekog poduzeća u drugoj banci taj posao minimalno košta od osam do 15 kuna, a maksimalno od 75 do 200 kuna.
Nakon naknada za platni promet banke najviše provizija i naknada naplate od kreditnih kartica, od kojih su u prvom kvartalu uprihodile 240 milijuna kuna, što je 61 milijun više nego u istom lanjskom tromjesečju i 57 milijuna više nego u prvom kvartalu 2019. Treći na top-listi najvećih prihoda od provizija i naknada su one naplaćene za vođenje tekućih i žiroračuna. U prva ti mjeseca ove godine naplaćeno je 164 milijuna kuna, 23 milijuna više nego u istom lanjskom razdoblju i 51 milijun više nego u prvom kvartalu 2019. godine.
Samo vođenje tekućih računa košta mjesečno u većim bankama od devet do 12 kuna, no često ta usluga ide u paketu s drugim, a onda se cijena paketa tekućeg računa penje i do 120 kuna mjesečno. I tako se malo po malo, nakupe milijarde kuna kamata, naknada i ostalih prihoda.