Najbolji grad

Za poljoprivredu daju najviše Ozalj, Zelina, Ivanić Grad i Popovača

AUTOR:

  • Gradonačelnik.hr

OBJAVLJENO:

11.6.2019. u 15:30

AUTOR:

  • Gradonačelnik.hr

OBJAVLJENO:

11.6.2019. u 15:30

Karlovac, Skakavac, 010317.
Ciklus mladi poljoprivrednici, Diana Prpic iz Skakvca Brezani u Karkovackoj zupaniji.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Diana Prpić

Grad Ozalj apsolutni je rekorder po izdvajanjima za razvoj poljoprivrede na svom području. Prema podacima o izvršenju lokalnih proračuna Ministarstva financija za 2017. godinu, taj je gradić sa samo 6817 stanovnika i po postotku svog proračuna i po izdvajanju po glavi stanovnika izdvojio najveće subvencije za svoje poljoprivrednike.

Ukupno im je dodijelio više od 687.000 kuna, što je čak 2,8% proračuna toga maloga grada, odnosno iznosi čak 101 kunu po glavi stanovnika.

Zdrava hrana

Gordana Lipšinić, gradonačelnica Ozlja, kaže da se, kad je došla na to mjesto, za potpore poljoprivredi nije izdvajalo ništa, a da su se prilike i u proračunu promijenile pa su u dvije godine povećali izdvajanja na 700.000 kuna. - Želimo da ljudi imaju poljoprivredu kao dodatno zanimanje, manjina se time bavi kao osnovnim zanimanjem, no mnogi imaju zemlju, jer mi smo ruralno područje i mislim da je važno da ta zemlja nečemu služi. Neka uspiju barem uzgojiti zdravu hranu za sebe, a viškove plasirati u svome okruženju, restoranima ili za prodaju na kućnom pragu - rekla je Lipšinić.

Najveće dijelove proračuna izdvajaju uglavnom gradovi na zapadu Hrvatske

Gledajući poredak prvih deset gradova po izdvajanjima za subvencije poljoprivrednicima kroz postotak proračuna, pokazuje se da je riječ o malim kontinentalnim gradovima, a jedini grad iznad 20.000 stanovnika među top 10 je Kutina. Poredak, dakle, izgleda ovako: nakon Ozlja je Popovača (1,16% proračuna), treći je Ivanić Grad (0,97% proračuna), četvrti Sveti Ivan Zelina (0,95%), peta je Novska (0,87%), šesti Beli Manastir (0,83%), a slijede Kutina (0,75%), Ogulin (0,72%) i Ludbreg (0,70%).

Grad Sveti Ivan Zelina već godinama provodi mjere kojima subvencionira poljoprivrednike, a kako su oni prepoznali vrijednost tih mjera, gradska uprava na čelu s Hrvojem Košćecom dodatno je povećala iznos proračunskih sredstava za te mjere. - Želja nam je i dalje pomagati jačanje poljoprivredne proizvodnje, a time i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Stoga subvencioniramo ulaganje u modernizaciju, ponajprije u povrćarstvu, voćarstvu, stočarstvu te vinogradarstvu po kojem je zelinski kraj poznat. Isto tako, podržavamo ekološku proizvodnju, premije osiguranja, edukacije te mjere unapređenja i očuvanja genetskog potencijala, a poljoprivrednike podržavamo i u izradi dokumentacije za natječaje za fondove Europske unije - ističe gradonačelnik Košćec, dodajući kako su se mjere posljednjih godina pokazale iznimno uspješnima.

 

Nova radna mjesta

Gradonačelnik Novske Marin Piletić ističe da poljoprivreda čini velik dio njihova gospodarstva, zbog čega Grad želi poticati poljoprivrednike da se razvijaju i da se otvaraju nova radna mjesta. - Najvažnija potpora koju Grad daje jest besplatna priprema aplikacija našim poljoprivrednicima na mjere ruralnog razvoja, gdje se u posljednjih nekoliko godina 30-ak milijuna kuna povuklo iz fondova Europske unije. Grad k tome daje i potpore OPG-ovcima te je u proračunu i ove godine planirao 400.000 kuna. No, ove godine smo uveli još jednu mjeru putem razvojne agencije Grada Novske, kojom potičemo marketinšku aktivnost naših pčelara u prezentaciji proizvoda. Tako su pčelari dobili osmišljene naljepnice prilagođene za hrvatsku staklenku koju je osmislilo Ministarstvo poljoprivrede, postali su prepoznatljivi na širem području i uvijek predstavljaju Novsku na brojnim domaćim i inozemnim sajmovima - ističe gradonačelnik Piletić i dodaje da je nekoliko poljoprivrednika i OPG-ovaca iskoristilo i mjere za samozapošljavanje do 100.000 kuna te su na taj način otvorili nekoliko novih radnih mjesta.

Gradonačelnik Kutine Zlatko Babić ističe, pak, da Kutina već godinama ulaže u razvoj poljoprivrede raznim mjerama potpore poljoprivrednicima - od okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, kalcifikacije zemljišta, unapređenja proizvodnje, osiguranja usjeva i nasada, legalizacije poljoprivrednih-gospodarskih objekta pa do unapređenja plasmana proizvoda. - Sve te mjere potiču razvoj poljoprivrede s ciljem povećanja konkurentnosti obiteljskih gospodarstva i podizanja kvalitete života na našem ruralnom području. Grad Kutina također putem Razvojne agencije Mrav i Lokalne akcijske grupe LAG Moslavina poljoprivrednicima pomaže da realizacijom različitih programa u poljoprivredi unaprijede proizvodnju - ističe gradonačelnik Babić, a dodaje i da je Grad za potrebe razvoja poljoprivrede donio i Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH, koji je odobrilo i Ministarstvo poljoprivrede. Korištenjem poljoprivrednog zemljišta ne samo da se osigurava njegova obnovljivost, nego donosi i veća gospodarska produktivnost, što je i cilj Grada Kutine, da se jačaju i razvijaju sve djelatnosti gospodarstva - zaključuje Babić.

 

 

Pet kategorija

I dok gledano po postotku u proračunu za poljoprivrednike najviše izdvajaju gradovi iz kontinentalne Hrvatske, uz izuzetak Belog Manastira, gledano per capita, odnosno po glavi stanovnika, bilježimo nekoliko primorskih i otočnih gradova.

Na listi je opet prvi Ozalj, koji je za svoje poljoprivrednike u 2018. godini izdvojio nemalih 101 kunu po glavi stanovnika, drugi je i po tom kriteriju Ivanić Grad, sa 39 kuna po glavi, no treća je Novalja, sa 34 kune, četvrta Popovača, sa 33, a peta Vrlika, koja je izdvojila 32 kune po glavi stanovnika. Slijedi Beli Manastir sa 30 kuna po glavi stanovnika. Taj baranjski grad potpore isplaćuje u pet kategorija, a prema podacima koje su nam dostavili iz gradske uprave, broj korisnika, ali i ukupni iznos potpora se smanjuje, bez obzira što je grad među vodećima po izdvajanjima.

Godine 2016. tako je Beli Manastir isplatio ukupno 330.000 kuna za 54 korisnika, 2017. godine to je bilo 299.000, kao što je i navedeno u našoj tablici, za 45 korisnika, dok je 2018. godine iznos smanjen na samo 215.000 kuna, a broj korisnika je pao na 30. Po izdvajanjima slijede Vodnjan i Novska s po 29 kuna, Kutina sa 26 i Vis, sa 25 kuna subvencija za poljoprivrednike po glavi stanovnika.

Rekorderi su Virovitička i Zagrebačka županija

Analizirajući izdvajanja županija za subvencije poljoprivrednicima, na prvom je mjestu i po udjelu proračunskog izdvajanja i gledajući per capita - Virovitičko-podravska županija.

Na drugom je mjestu, kad se gleda udio iz proračuna, Zagrebačka županija, a tu su još Sisačko-moslavačka, Vukovarsko-srijemska i Bjelovarsko-bilogorska županija.

Kad se gleda izdvajanje po stanovniku, redoslijed je nešto drukčiji pa je na drugom mjestu Sisačko-moslavačka, treća je Vukovarsko-srijemska, četvrta je Zagrebačka, a peta Koprivničko-križevačka županija.