Najbolji grad

Uoči finala u Šibeniku: Šest gradova konkurira za tri nagrade

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

3.10.2019. u 15:36

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

3.10.2019. u 15:36

Split, 041018.
Hotel Solaris.
Svecano proglasenje i dodjela priznanja najuspjesnijim gradovima na izboru Najbolji grad 2018.
Na fotografiji: Zajednicka fotografija svih dobitnika.
Foto: Jakov Prkic / CROPIX
Jakov Prkić / CROPIX

Svi dobitnici nagrade Najbolji grad 2018.

Istra je i u ovogodišnjem izboru najboljih gradova, koji su zajednički proveli Jutarnji list, portal Gradonačelnik.hr i agencija Ipsos, najzastupljenija hrvatska regija. Sedam istarskih gradova konkurira za nagrade, a prve do Istre su Primorsko-goranska i Zagrebačka županija, iz kojih je pet gradova kandidata.

Čak 11 županija dalo je jednog kandidata ili ga nije dalo (četiri slavonske županije) u ovom izboru, što, u usporedbi sa zastupljenošću Istre, Kvarnera i zagrebačkog prstena, i ovaj put potvrđuje tezu o dvije Hrvatske po dostignutom razvoju, gospodarskoj situaciji i kvaliteti života.

EkoloŠKI I PAMETNI Premda se u šest kategorija izbora najboljih gradova (obrazovanje i demografija, gospodarstvo, kvaliteta života, EU fondovi, Eco City i Smart City) u najuži izbor moglo uvrstiti 60 gradova, na kraju ih je u finale ušlo 36 jer je čak 17 gradova ostvarilo više nominacija.

U tri kategorije završnice izbora ušli su Čakovec, Dubrovnik, Krk, Novigrad Istarski, Rovinj i Varaždin. Među njima su i lanjski pobjednici - od velikih gradova Dubrovnik (kvaliteta života), Varaždin (gospodarstvo) i Čakovec (obrazovanje i demografija), a od malih Krk, prošle godine najbolji u kategoriji gospodarstva.

Po dvije nominacije u završnici ovogodišnjeg izbora imaju Umag, Samobor, Labin, Poreč, Mali Lošinj, Sveta Nedelja, Zagreb, Ludbreg, Rijeka, Jastrebarsko i Supetar. I među njima ima prošlogodišnjih pobjednika. Jastrebarsko je, primjerice, lani proglašeno Eco Cityjem zbog najbolje prakse i rješenja u zaštiti okoliša, a Rijeka Smart Cityjem, kao grad koji se najbolje snašao u primjeni pametnih tehnologija.

Od gradova s višestrukim nominacijama za ovogodišnje nagrade, izdvojili su se Supetar, Križevci i Jastrebarsko.

 

Supetar prošle godine nije ušao u završnicu ni u jednoj kategoriji, a ove konkurira za najbolji mali grad u kategorijama kvalitete života i obrazovanja te demografije. Tako se priljučio nizu otočnih gradića koji su ušli u završnicu ovogodišnjeg izbora, poput Cresa, Krka i Novalje, što može značiti da proklamirana državna politika zaštite i poticanja života na otocima ipak daje rezultate.

Jastrebarsko će prošlogodišnjoj tituli Eco Cityja, za koju konkurira i ove godine, pokušati dodati nagradu Smart City. Ulazak Jastrebarskog u finale u kategorijama u kojima se dodjeljuju ove nagrade zaslužuje pozornost jer se obje dodjeljuju na temelju kandidature samih gradova. U preostale četiri kategorije, podsjetimo, žiriji Jutarnjeg lista, Gradonačelnika.hr i agencije Ipsos vrednuju pripadajuće pokazatelje svih 127 gradova u zemlji kako bi formirali liste 30 gradova koji ulaze u završni izbor.

Križevci

Križevci su lani proglašeni najboljim gradom u povlačenju novca iz fondova EU, a i ove su se godine plasirali u finale izbora u toj kategoriji. Prema podacima Gradonačelnika.hr, iznos koji su gradovi povukli iz fondova EU od 2015. godine stalno raste te je u 2018. dosegnuo 314 milijuna kuna. Imajući to u vidu, očito je da se konkurencija među gradovima po tom pitanju sve više zaoštrava, što uspješnoj kandidaturi Križevaca daje na težini.

Od 12 prošlogodišnjih pobjednika, 11 ih je i ove godine u završnici izbora. Izuzetak je Pag, najbolji mali grad 2018. u kategoriji obrazovanja i demografije, koji ove godine nije dospio u finale. Tko će od prošlogodišnjih laureata i ove godine ponijeti neki od naslova najboljih gradova, doznat će se sutra, na Danima regionalnog razvoja i fondova EU u Šibeniku.

Istra i Kvarner vodeći i po transparentnosti proračuna

Transparentnost proračuna bio je jedan od kriterija ocjenjivanja gradova u izboru najboljih gradova Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnika.hr i agencije Ipsos, i to u kategoriji posebne nagrade Smart City. Da veza između otvorenosti gradskih financija i uspješnosti u upravljanju gradom i osiguravanju kvalitete života njegovih stanovnika itekako postoji, svjedoče i rezultati nedavnog istraživanja Instituta za javne financije o proračunskoj transparentnosti općina, gradova i županija.

Naime, u IJF-ovom istraživanju temeljenom na analizi objavljenih proračuna i pratećih odluka lokalne samouprave od studenoga 2018. do ožujka 2019., gradovi Istarske i Primorsko-goranske županije dobili su prosječne ocjene 4,8 na skali od jedan do pet. Riječ je o dvjema županijama koje daju najviše gradova u završnici izbora najboljih gradova Jutarnjeg lista, Gradonačelnika.hr i agencije Ipsos.

Rovinj u Istarskoj županiji, primjerice, koji u spomenutome izboru konkurira u završnici triju kategorija, dobio je u ocjenjivanju IJF-a najvišu ocjenu. Isto tako, Krk u Primorsko-goranskoj županiji, također s tri nominacije za najbolji grad, prema istraživanju IJF-a ima besprijekornu otvorenost gradskih financija.

Nema slučajnosti ni u podatku da svi kandidati za posebnu nagradu Smart City, Jastrebarsko, Rijeka, Bjelovar, Varaždin i Dubrovnik, imaju u istraživanju IJF-a najvišu ocjenu po pitanju proračunske transparentnosti.

- Iz godine u godinu sve je veći broj gradova s oglednim mrežnim stranicama na kojima se građani mogu vrlo lako snaći. Neki pritom koriste i zajedničke aplikacije poput Proračuna općina i gradova i Rješenja za pametan grad - ističe IJF u osvrtu na rezultate svog istraživanja.

S druge strane, neke od županija koje nemaju ni jedan grad u završnici spomenutoga izbora, dobile su od IJF-a najnižu prosječnu ocjenu transparentnosti. Primjer je Vukovarsko-srijemska županija, transparentnost čijih je gradova Institut ocijenio trojkom.