Najbolji grad

Poreč i Vis rekorderi po izdvajanju za obrazovanje: Ulažu preko 2.000 kuna po stanovniku

AUTOR:

  • Gradonačelnik.hr

OBJAVLJENO:

2.7.2019. u 15:52

AUTOR:

  • Gradonačelnik.hr

OBJAVLJENO:

2.7.2019. u 15:52

, Image: 310701639, License: Royalty-free, Restrictions: Specifically, you may not use the Images in ways or contexts that might reasonably be construed as pornographic, defamatory, libellous or otherwise unlawful;
Specifically, you may not use images depicting any model in any unduly controversial or unflattering context, unless accompanied with a statement indicating that the person is a model and the images are being used for illustrative purposes only., Model Release: yes, Credit line: Profimedia, ImageSource
Profimedia, ImageSource

Ilustracija

Analizirali smo podatke Ministarstva financija o izvršenju proračuna u 2017. i istražili koji su gradovi najviše izdvajali za obrazovanje. Službene brojke kažu da su tek tri grada – Vis, Poreč i Požega, za obrazovanje izdvojila iznad 20 posto proračuna, osam ih je izdvojilo između 10 i 20 posto, dok su svi ostali na razini izdvajanja ispod 10 posto. Čak 20 gradova izdvojilo je ispod 1 posto.

Jedinice lokalne samouprave osnivači osnovnih i srednjih škola još uvijek se izjašnjavaju o ovogodišnjim smjernicama za izradu školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja koje je izradilo Ministarstvo obrazovanja, a u kojima je zaključeno da postojeća Mreža i uvjeti rada u većini osnovnih škola nisu optimalni. Odnosi se to na broj učenika i razrednih odjela, stanja zgrada, opremljenosti, rada u smjenama, iskorištenosti objekata te ulaganja u infrastrukturu i opremanje. Naime, kako se ističe u ocjeni Ministarstva, uvjeti u školama su neujednačeni, a nije vidljiva niti jasna strategija osnivača u sustavu financiranja školskih ustanova i njihovih kapitalnih ulaganja te investicijskog održavanja. Prema procjeni, optimalan broj učenika u školama je od 300 do 500, i takvih je tek četvrtina škola – 222 od ukupno 859 koliko ih je bilo u školskoj godini 2017./2018. U jednoj smjeni je, pak, radila tek polovica škola, njih 426, dok ih je 12 s najvećim brojem učenika – preko 1.000, radilo u čak tri smjene. Cilj je u sljedećih 10 godina omogućiti rad u jednoj smjeni u svim osnovnim školama. Brigu o osnovnim školama u načelu vode gradovi i većina njih, ovisno o financijskoj situaciji, želi pružiti što bolje uvjete za nastavu, a korak dalje idu oni koji financijski pomažu primjerice, siromašnijoj djeci u financiranju obroka ili naprednoj djeci u dodatnoj nastavi.

Analizirali smo podatke Ministarstva financija o izvršenju proračuna u 2017. i istražili koji su gradovi najviše izdvajali za obrazovanje. A službene brojke kažu da su tek tri grada – Vis, Poreč i Požega, za obrazovanje izdvojila iznad 20 posto proračuna, osam ih je izdvojilo između 10 i 20 posto, dok su svi ostali na razini izdvajanja ispod 10 posto. Čak 20 gradova izdvojilo je ispod 1 posto.

Poreč: Sami izgradili dvije škole

Daleko najviše u 2017. za obrazovanje je iz proračuna izdvojio Grad Vis – čak četvrtinu proračuna. U 2017., 2018. i prvih šest mjeseci ove godine u brojkama je to 9,3 milijuna kuna, kažu u Gradu. Posljednjih godina usmjereni su na energetsku obnovu škola za što je izdvojeno 2,4 milijuna kuna. Ove godine najviše je sredstava utrošeno na rekonstrukciju srednje škole, 94,8 tisuća kuna, a prethodne dvije godine za istu svrhu već je izdvojeno 6,1 milijun kuna. Rastu i izdvajanja za stipendije, pa je tako taj iznos u 2017. godini bio 125,8 tisuća kuna, lani 131 tisuću, a u prvom polugodištu ove godine 74,4 tisuća kuna. Prethodne dvije godine Grad je sudjelovao u financiranju udžbenika za osnovnoškolce, a od ove godine država je preuzela tu obvezu. Vis je drugi među gradovima u zemlji gleda li se izdvajanje za obrazovanje u odnosu na broj stanovnika.

Na drugom mjestu, sa 22,8 posto proračuna je Poreč koji je samostalno, u stopostotnom iznosu, financirao gradnju čak dvije osnovne škole i sportske dvorane, te su tako omogućili jednosmjensku nastavu za sve učenike.

'Otvorenjem ovih škola ostvaren je dugoočekivani san da sva porečka djeca nastavu pohađaju u jednoj, jutarnjoj smjeni. To je standard koji želimo, jer tako povećavamo kvalitetu života u cijelosti ne samo za djecu i osoblje, nego i cijele obitelji koje sada imaju slobodna popodneva za igru i druženje. Samo u izgradnju škola i njihovo opremanje Grad Poreč-Parenzo uložio je preko 70 milijuna kuna + PDV', komentira gradonačelnik Poreča Loris Peršurić. Upravo je Poreč uvjerljivi prvak kad se gleda izdvajanje za obrazovanje po stanovniku – izdvojili su 2.478 kuna, 300 više od drugoplasiranog Visa. Ove su godine za odgoj i obrazovanje planirali 29,7 milijuna kuna. U tri osnovne škole plan je uložiti oko 6,4 milijuna kuna, u umjetničku školu oko 1,4 milijuna kuna, a 452,3 tisuće kuna u programe srednjih škola. Tu je još financiranje studentskih stipendija sa 645 tisuća kuna, učeničkih stipendija u iznosu od 69 tisuća, pa sufinanciranje produženog boravka, pomoćnika u nastavi itd.

Nakon Visa, Poreča i Požege, po proračunskom udjelu za obrazovanje ističu se Bakar, Oroslavje, Dugo Selo, Imotski, Klanjec, Bjelovar i Sinj.

 

Oroslavje: Povećali izdvajanja na 1,1 milijun kuna

Oroslavje je, tako, za obrazovanje u 2017. izdvojilo 12,5 posto proračuna, a gradonačelnik Emil Gredičak kaže da su u 2018. povećali izdvajanja sa 700 tisuća na čak 1,1 milijun kuna. 'Iako to nije obaveza grada, mi to smatramo potrebnim i na taj način želimo zaokružiti niz kroz koji grad djeluje pozitivno na demografske trendove kroz proračunska izdvajanja za predškolsko obrazovanje, osnovnoškolsko, srednjoškolsko, visokoškolsko - stipendije i kasnije razvojem gospodarstva na buduća zaposlenja tih istih naših stanovnika. Samo jedna mjera nije dovoljna da se zadrže ljudi u našim sredinama, i mislim da je ovo pravi put i više nego dobro ulaganje - ulaganje u ljude, nova znanja i nove vještine', kaže Gredičak.

Lani je Grad sudjelovao sa 165.000 kuna u sufinanciranju knjiga i školskog pribora, a sa 280.000 kuna u prehrani za učenike osnovnih škola, zatim u prijevozu učenika srednjih škola u suradnji sa Županijom, prijevoz osnovnoškolaca financiran je pak u cijelosti sa 80.000 kuna, a s isto toliko novaca se financira asistent u nastavi za djecu s posebnim potrebama. Grad nadalje sudjeluje i u financiranju produženog boravaka u školi sa 75.000 kuna, a 360.000 kuna godišnje se izdvaja za stipendije.

U Imotskom, pak, sedmom gradu po udjelu izdvojenih sredstava iz proračuna za obrazovanje od 11,4 posto u 2017. godini, izdvajaju nekoliko projekata za školstvo. Primjerice, sufinanciraju prijevoz učenika i studenata za što je lani izdvojeno 968 tisuća kuna, uz besplatne udžbenike, Grad je lani učenicima osnovnih škola podijelio likovne mape, a svim maturantima laptope za što je izdvojeno 231 tisuća kuna. Stipendije se uplaćuju jednokratno u iznosu od tisuću kuna, dok su lani tekuće donacije za osnovnu školu iznosile oko 36,5 tisuća kuna, a za srednju 91,7 tisuća kuna.

 

Zaprešić: Četiri milijuna više za obrazovanje

Kad gledamo izdvajanja gradova po stanovniku, nakon Poreča i Visa, u 10 s najvećim izdvajanjima su još Bakar, Požega, Vodnjan, Zaprešić, Umag, Pazin, Samobor i Velika Gorica. Grad Zaprešić izdvojio je tako za obrazovanje preko 500 kuna po stanovniku, a prošle su godine ta sredstva dodatno povećali u odnosu na godinu prije sa 10,2 milijuna na 14,3 milijuna kuna. Od ostalih izvora sredstva su povećana sa 5,6 na 10,2 milijuna kuna. Najveći dio novca lani je otišao na investicije, oko 19,5 milijuna kuna. Ostala ulaganja odnose se na produženi boravak, prijevoz, razne nagrade itd.

Umag jedini svojim novcem gradi srednju školu

Grad Umag u posljednje je četiri godine u obrazovanje uložio više od 150 milijuna kuna, a u našem su velikom izboru najboljih gradova proglašeni najboljim gradom u državi po pitanju obrazovanja, politike mladih i socijalne politike te demografije. Ovaj status svakako potvrđuju uvođenjem besplatnih vrtića za svu djecu kao i projektom gradnje srednje škole, što inače nije u nadležnosti gradova već županija, a čime postaju prvi hrvatski grad koji će vlastitim sredstvima – riječ je o preko 80 milijuna kuna, izgraditi srednju školu.

'Godine 2010. pokrenuli smo jedinstveni projekt „Umag - grad djece 2010.-2020.“ i u posljednjih devet godina izgradili ili rekonstruirali gotovo sve škole i vrtiće, te uredili i izgradili 36 dječja igrališta. Uz gradnju srednje škole, s kojom krećemo ove godine, ostalo nam je još samo izgraditi jedan novi područni vrtić i jednu novu školu (Murine) te rekonstruirati jednu područnu školu (Kmeti)', kaže gradonačelnik Umaga Vili Bassanese.

Sve osnovne škole u Umagu rade u jednoj smjeni, svim učenicima osigurani su besplatni udžbenici, a ovisno o socijalnom statusu obitelji učenika, Grad Umag dodatno financira nabavu radnih bilježnica te školskog pribora. Za svu je djecu osiguran i produženi boravak te besplatni prijevoz, a za učenike slabijeg socijalnog statusa osiguran je i besplatni obrok te mjesečne potpore. Nadalje, za učenike srednje škole osigurano je sufinanciranje prijevoza, za studente stipendije do 1.600 kuna mjesečno te socijalne potpore za one slabijeg imovnog stanja. Po izvršenju proračuna Grad je izdvojio u 2017. godini oko 30,5 milijuna kuna, godinu poslije 31,3 milijuna, a ove se godine planira izdvojiti čak oko 84,7 milijuna kuna.

 

Pazin: EU projektima do visokog standarda

Na osmom je mjestu po izdvajanju per capita, s 513 kuna po stanovniku, Grad Pazin koji ove godine planira za obrazovanje izdvojiti 33,37 posto proračuna i realizirati čak 33 milijuna kuna ulaganja. Rezultat je to, kaže nam gradonačelnik Renato Krulčić, uspješnog povlačenja sredstava iz fondova EU.

'Pazin kao „grad znanja“ i obrazovanja predstavlja rijedak primjer koncentracije kvalitete u institucijama koje pohađaju učenici i studenti iz cijele Istre, a mnogi s Kvarnera i primorskih otoka. S obzirom na oscilacije hrvatskog poreznog sustava, odgovorno poslovanje i održavanje visokog standarda postojećeg obrazovnog sustava osiguravamo kroz korištenje fondova Europske unije i drugih izvora financiranja', kaže Krulčić.

Što se EU projekata tiče, u Pazinu posebno naglašavaju projekt „INkluzivne škole 5+“ kojem je Grad Pazin vodeći partner, koji je započeo u školskoj godini 2017./18. i traje 48 mjeseci. Provodi se u 11 odgojno-obrazovnih ustanova. Tijekom naredne 4 godine u projekt će biti uključeno 64 učenika s teškoćama u razvoju za koje će biti osigurani pomoćnici u nastavi ili stručno komunikacijski posrednici. Ukupna vrijednost projekta je 9,4 milijuna kuna.

 

Samobor: Stipendije svim učenicima i studentima

U top 10 gradova po izdvajanju za obrazovanje je i Grad Samobor u čijem je proračunu ove godine za školstvo planirano ukupno preko 25 milijuna kuna. Sam Grad za povećanje standarda srednjoškolaca i studenata izdvaja oko 2,5 milijuna kuna, pa su tako prošle godine svi učenici i studenti koji su aplicirali i zadovoljili uvjete, dobili stipendije. Oko 23,3 milijuna osigurano je pak za osnovne škole. Grad srednjoškolcima i studentima subvencionira dio cijene prijevoza, uključujući one koji studiraju izvan Zagreba i Zagrebačke županije, kao i prijevoz učenika osnovnih i srednjih škola gdje nema javnog prijevoza. Financiraju tekuće i investicijsko održavanje škola, ulažu u materijalnu imovinu, informatičku opremu i opremu za učionice, knjige za školsku knjižnicu, a sufinanciraju, među ostalim, i izvannastavne aktivnosti, pomoćnike u nastavi i produženi boravak. 'Najveće je postignuće jednog gradonačelnika stvoriti okruženje u kojem su zadovoljni djeca i mladi, u kojem imaju najbolje moguće uvjete za razvoj i priliku za obrazovanje u skladu sa svojim potrebama. Osluškujemo potrebe roditelja i učenika, a pokazali smo to uvođenjem besplatnih udžbenika, osiguravanjem pomoćnika u nastavi, ulaganjem u objekte i infrastrukturu koja će dodatno poboljšati uvjete za adekvatno obrazovanje u našem gradu. Rezultati naših učenika pokazuju kako smo na dobrom putu', kaže gradonačelnik Samobora Krešo Beljak

U ovoj godini planiraju, pak, oko 1,6 milijun kuna iz EU fondova za osiguravanje pomoćnika u nastavi, te 122 tisuće kuna za školsku prehranu.

Velika Gorica: 40 milijuna kuna za energetsku obnovu

Grad Velika Gorica već je godinama u vrhu po izdvajanju za obrazovanje, a u predškolski odgoj i školstvo ulažu 39,6 posto sredstava iz svog proračuna. Grad od 2016. godine provodi projekt besplatnih školskih udžbenika, a od 2017.g. uvedene su i besplatne radne bilježnice. U Gradu naglašavaju da se iz gradskog proračuna dodatno financiraju pomoćnici u nastavi za svu djecu koja imaju takvu potrebu. Podršku djeci kroz različite programe pruža se i u Centru za djecu, mlade i obitelj – ustanovi kojoj je osnivač Grad. Radi se o programima pomoći u učenju, svladavanju prijelaza u školovanju, pripreme za školu, podrške roditeljstvu, logopedskog tretmana, savjetovališta.

Od konkretnih ulaganja izdvajaju novoizgrađenu kuhinju i blagovaonicu, projekt vrijedan 2,5 milijuna kuna u OŠ Jurja Habdelića. OŠ Eugena Kvaternika dobila je pak novu školsku knjižnicu, s novom stolarijom i namještajem. Nastavlja se i s projektima energetske obnove osnovnih škola koji su sufinancirani bespovratnim sredstvima iz EU fondova. Ukupna vrijednost projekata je gotovo 40 milijuna kuna.

Varaždinska županija prvak – u obrazovanje ulažu preko 30 posto proračuna