EKO-FLOR PLUS

Ovo je kompanija koja se brine gdje će završiti smeće iz 50.000 hrvatskih kućanstava

AUTOR:

OBJAVLJENO:

1.11.2019. u 14:50

AUTOR:

OBJAVLJENO:

1.11.2019. u 14:50

EKO-FLOR PLUS

EKO-FLOR PLUS

Kada bi vas netko pitao što to dijeli oko 50.000 kućanstava u 50 gradova i općina na području sedam županija sjeverozapadne i istočne Hrvatske, vjerojatno biste teško pogodili da dijele tvrtku koja prikuplja i zbrinjava njihov otpad.

To poduzeće zove se EKO-FLOR PLUS, a od 2001. godine, kada je osnovano, do danas izraslo je u jednu od najvećih kompanija za sakupljanje i gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, koja zapošljava 275 djelatnika i posjeduje više od 100 vozila za razne namjene. EKO-FLOR PLUS sakuplja i obrađuje sve vrste neopasnog otada, te su posrednici u zbrinjavanju opasnog otada. Posluju s više od 3000 privrednih subjekata na području gotovo cijele države, posjeduju vlastite sortirnice za selektivno prikupljenu plastiku i papir, a kako kaže članica Uprave tvrtke Marijana Palijan, ponosni su i što su uvršteni u Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2017. do 2022. godine: upisana je kompostana poduzeća EKO-FLOR PLUS u Kloštar Ivaniću s godišnjim kapacitetom od 27.300 tona, što predstavlja trećinu ukupnih hrvatskih kapaciteta za kompostiranje.

Zaostajemo za EU

- Hrvatske brojke u gospodarenju otpadom zaostaju za europskim prosjekom. 2017. godine reciklirano je samo 24 posto komunalnog otpada, a prosjek EU je 46 posto. S druge strane, Hrvatska odlaže 72 posto komunalnog otpada, a prosjek EU je 24 posto. Velika se količina komunalnog otpada i dalje bez ikakve obrade direktno vozi na odlagališta jer je to jedinicama lokalne samouprave i komunalnim tvrtkama znatno jeftinija opcija od obrade, što je u suprotnosti s redom prvenstva gospodarenja otpadom, definiranim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i smjernicama EU. Razlog leži u činjenici da komunalna poduzeća, čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave, mogu posjedovati vlastita odlagališta i koriste tu činjenicu da odlažu neobrađeni otpad. S druge strane, velik dio nereciklabilnog otpada također završava na odlagalištima umjesto da se iskoristi za proizvodnju energije. Razlog je to što Hrvatska nema kapaciteta za energetsku oporabu otpada iako odlagališta predstavljaju velik ekološki rizik.

U ispunjenju ciljeva koje je Hrvatska preuzela od EU, puno učinkovitijim se pokazao privatni sektor. Upravo u onim segmentima u kojima su C.I.O.S. Grupa i druge kompanije u privatnom vlasništvu aktivni sudionici, Hrvatska je dosegnula nacionalne ciljeve, kao što su posebne kategorije otpada - otpadna vozila i EE otpad, za razliku od ciljeva koji se odnose na komunalni otpad kojim u većini gospodari javni sektor, a koji su daleko od ispunjenja - kaže Marijana Palijan.

Gospodarenje otpadom iziskuje velika ulaganja u infrastrukturu i u nove tehnologije, veliki su i operativni troškovi i tu posebno dolaze do izražaja velik potencijal i kapaciteti privatnog sektora u odnosu na komunalna društva u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Ipak, problem je što pritom pravila tržišne utakmice nisu jednaka za sve. Iako je usluga sakupljanja miješanog komunalnog otpada i selektivno prikupljenog otpada na kućnom pragu usluga od javnog interesa u svim jedinicama lokalne samouprave, neovisno o tome pruža li tu uslugu privatni ili javni sektor, EKO-FLOR PLUS se, kao tvrtka u privatnom vlasništvu, nije mogla javiti ni na jedan natječaj bilo da se radi o sufinanciranju nabavke opreme, kao što su spremnici i kamioni, ili unapređenju usluge i pripremi za Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom, kao što je nabava sustava za praćenje pražnjenja spremnika.

Nepravedni natječaji

Naime, svi natječaji bili su raspisivani isključivo za jedinice lokalne samouprave ili za komunalna društva u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Ta nejednakost još je teže objašnjiva ako se zna da selektivno prikupljen otpad po principu “na kućnom pragu” komunalna društva u javnom vlasništvu predaju privatnim poduzetnicima, u ovom slučaju društvu EKO-FLOR PLUS koje otpad sortira i priprema za plasman na hrvatskom i inozemnim tržištima. Velik dio ostatka za koji ne postoji tržišni interes predaje na daljnju obradu MBO postrojenju u sustavu C.I.O.S. Grupe s ciljem kontrolirane proizvodnje goriva iz otpada. Iako dodatna obrada predstavlja i dodatne troškove, obradom ostataka u kontroliranim uvjetima u MBO-u smanjuje se količina otpada koja bi inače završila na odlagalištima i time doprinosi ispunjenju nacionalnih ciljeva i smanjenju emisija stakleničkih plinova.

- EKO-FLOR PLUS koristi vlastite kapacitete za sortiranje otpada i izdvajanje korisnih i tržišno isplativih materijala pogodnih za daljnje recikliranje, kao i druge kapacitete C.I.O.S. Grupe za materijalnu oporabu sakupljenog otpada, čime se smanjuje količina otpada koji neobrađen završava na odlagalištima, poštuje hijerarhija otpada te doprinosi ispunjenju nacionalnih ciljeva - kaže Marijana Palijan.