Veliko finale

Naslove brane Umag i Čakovec, u utrci za najbolji mali grad otočne destinacije

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

24.9.2019. u 15:29

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

24.9.2019. u 15:29

Zvonimir Barišin / Srećko Niketić / Andrija Lucic / Željko Hadinjak / Boris Kovačev / Hanza Media

Gore: Šibenik, Pazin i Pag; Dolje: Novi Marof, Poreč i Čakovec

Nakon što su pobijedili na prošlogodišnjem izboru Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos za najbolje gradove u kategoriji obrazovanja i mladih, Čakovec i Umag i ove su godine ušli u najuži krug kandidata za tu nagradu.

S Čakovcem će se u kategoriji velikih gradova, prema odluci stručnog žirija, natjecati Bjelovar, Pazin, Velika Gorica i Šibenik, a Umagu u kategoriji srednjih konkuriraju Rovinj, Poreč, Labin i Kutina.

Nema Paga

U preostaloj, trećoj kategoriji malih gradova u najuži izbor najboljeg grada za obrazovanje i život mladih ušli su Bakar, Cres, Krk, Novigrad i Supetar. To znači da ćemo ove godine dobiti novog pobjednika u kategoriji malih gradova jer lanjskog pobjednika, Paga, nema u završnom izboru.

- Prilikom rangiranja gradova koristio se, prije svega, izračun proračunskog izdvajanja gradova za obrazovanje, mlade i socijalnu politiku. Zatim su, među ostalim, u izračun uzeti prosječno izdvajanje za stipendije i školarine te broj djece po odgajatelju u vrtiću kao pokazatelj standarda u vrtićima - navodi portal Gradonačelnik.hr, dodajući kako se među bitnijim kriterijima za rangiranje gradova u konkurenciji obrazovanja i mladih vrednovalo broj učenika po nastavniku u osnovnim školama te iznos rodiljnih naknada po novorođenome. Na svaki od spomenutih pokazatelja gradova, ističe Gradonačelnik.hr, primijenjen je njihov indeks razvijenosti kako ga izračunava službena statistika.

Čakovec je, prema obrazloženju žirija, izborio završnicu izbora najboljeg grada za obrazovanje i život mladih, među ostalim, jer 39 posto gradskog proračuna izdvaja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade. Osigurao je, među velikim gradovima, i najviši iznos stipendija i školarina po stanovniku od 73 kune. Sjedište Međimurske županije svrstalo se i među deset gradova s najboljim omjerom učitelja i učenika u zemlji: 10,7 učenika po učitelju.

Bjelovar je u spomenuti uži izbor ušao zahvaljujući izdvajanju od 48 posto iz gradskog proračuna za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade. Uz to, plasirao se među deset gradova s najvišim izdvajanjem za rodiljne naknade, od 596 kuna za svakog novorođenog.

Sjedište Istarske županije, Pazin, među županijskim središtima i većim gradovima u zemlji ima najveći udio izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u gradskom proračunu - od 58 posto. Među tri je grada, u ovoj kategoriji, s najboljim pokazateljem iznosa stipendija i školarina po stanovniku, od 48 kuna. Pazin je i među tri veća grada s najboljim omjerom odgojitelja i djece u vrtiću - 5,9 djece po odgajatelju - te iznosom rodiljne naknade od 3878 kuna po novorođenome.

Demografski poticaj

S osiguranom proračunskom rodiljnom naknadom od 4093 kune za novorođenoga, Šibenik ima najviši iznos te vrste demografskog poticaja među velikim gradovima. Centar Šibensko-kninske županije među najboljim je većim gradovima po pitanju omjera zaposlenih u vrtićima i školama. U šibenskim vrtićima na jednog odgojitelja dolazi 6,5 djece, a u školama 6,5 djece na jednog učitelja.

Šesti grad po broju stanovnika u zemlji, Velika Gorica, u vrhu je najvećih gradova po proračunskim izdvajanima za socijalnu politiku i mlade i rodiljne naknade. Iz velikogoričkog proračuna 44 posto prikupljenih prihoda odlazi na mjere socijalne politike i poboljšanja standarda života mladih, a prosječna isplaćena rodiljna naknada iznosi 1497 kuna po novorođenome. Kad je u pitanju omjer učenika i osoblja u školama, Velika Gorica je najbolji veći grad u zemlji, s omjerom 5,7 djece na odgajatelja.

Kutina među gradovima srednje veličine u zemlji, od deset do 35 tisuća stanovnika, ima najveći udio izdvajanja iz proračuna za socijalnu politiku i mlade, od 51 posto. Za ulazak u najuži krug kandidata za najbolji grad srednje veličine u kategoriji obrazovanja i mladih Kutinu je preporučilo i izdvajanje od 27 kuna po stanovniku za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade, kao i odnos učenika i osoblja u školama u omjeru 10,2 učenika na jednog učitelja.

Uz respektabilan udio proračunskog izdvajanja za socijalnu politiku i mlade od 38 posto, Labin je završnicu izbora najboljeg srednje velikog grada u kategoriji obrazovanja i mladih uvrstilo, među ostalim, 1464 kune prosječne porodiljne naknade za novorođene i prosjek isplaćene stipendije i školarine od 91 kune po stanovniku.

Umag će pokušati obraniti spomenuti naslov adutima kao što su proračunsko izdvajanje za socijalnu politiku i mlade od 35 posto, prosjek isplaćene stipendije i školarine iz gradskog proračuna od 35 kuna po stanovniku te isplaćena rodiljna naknada od 1829 kuna po novorođenome. Pokazatelji obrazovne politike lanjskog pobjednika ovog izbora također su u vrhu među gradovima srednje veličine. Umaški omjer u vrtićima je 5,2 polaznika na jednog odgajatelja, odnosno desetero djece na jednog učitelja. I po udjelu visokoobrazovanih u stanovništvu, Umag je među najrazvijenijim sredinama u zemlji. Svaka sedma osoba u tom istarskom gradiću je visokoobrazovana.

Poreč je u prošlogodišnjem izboru najboljih gradova odnio pobjedu za kvalitetu života u konkurenciji gradova srednje veličine, ali je i lani konkurirao za najboljeg u kategoriji obrazovanja i mladih. Među ostalim, porečki aduti u demografskoj, obrazovnoj i socijalnoj politici su izrazito povoljan udio visokoobrazovanih u strukturi stanovništva (svaki šesti Porečanin je visokoobrazovan), udio proračunskog izdvajanja za socijalnu politiku i mlade od 40 posto te proračunske porodiljne naknade od 1515 kuna za novorođenoga.

Kvintet kandidata za najbolji grad u konkurenciji obrazovanja i mladih zatvara Rovinj koji, među ostalim, ima najbolji pokazatelj isplaćenih stipendija i školarina među gradovima srednje veličine, od 127 kuna po stanovniku. Jednako tako, među deset je najboljih gradova u konkurenciji i po broju odgajatelja u vrtićima (na petero djece jedan odgajatelj).

Specifični

Izbor najboljeg malog grada, do deset tisuća stanovnika, u kategoriji obrazovanja i mladih ove godine bit će specifičan po tome što su u najužem izboru od pet kandidata čak tri otočna grada: Krk, Cres i Supetar. Kada im se pridodaju preostali kandidati, Novigrad u Istri i Bakar u Primorsko-goranskoj županiji, pa usporede osnovni pokazatelji za rangiranje, može se ustvrditi da najveći udio u proračunu za socijalnu politiku i mlade ima Krk (oko 28 posto), najveću rodiljnu naknadu Bakar (3694 kune), najbolji omjer isplaćenih školarina i stipendija i stanovništva Cres (125 kuna), a najpovoljniji omjer vrtiće djece i osoblja u vrtićima Novigrad, s omjerom četvero djece na jednog odgajatelja.

Podatak da u konkurenciji za najbolji mali grad u kategoriji obrazovanja i mladih nema nijedne sredine iz kontinentalnog dijela države nije slučajan. I lani su u ovom i u drugim kategorijama izbora nagrade Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos za najbolje gradove prevladavali gradovi i gradići u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Kakav će točno odnos između jadranske i kontinentalne Hrvatske biti po pitanju osvojenih nagrada za najbolje gradove, znat će se kada se za desetak dana proglase pobjednici.