Omogućava HT

Najdetaljniji vodič kako 'opametiti' grad: 5 koraka u izradi Smart City strategije

AUTOR:

  • Dina Hrastović

OBJAVLJENO:

10.9.2019. u 15:37

AUTOR:

  • Dina Hrastović

OBJAVLJENO:

10.9.2019. u 15:37

Zagreb, 260419.
Zagrebacka avenija.
Hrvatski telekom, Sky office.
Na fotografiji: Dora Medved.
Foto: Biljana Blivajs / CROPIX
Biljana Blivajs / CROPIX

Dora Medved

Više od pedeset posto svjetske populacije živi u gradskim sredinama, a projekcije UN-a predviđaju da će do 2050. u gradovima živjeti više od dvije trećine stanovništva. Zbog rastuće urbanizacije i sveprisutne digitalizacije gradovi i lokalne samouprave pred sobom imaju velike izazove: kako pametnije upravljati lokalnim resursima, kako stvoriti održivi i cjeloviti grad u kojem će kvaliteta ljudskoga života, ali i odnosa prema prirodnoj okolini biti na znatno višoj razini. Rješenja za pametne gradove uzimaju u obzir različite zahtjeve, ograničenja i izazove s kojima se pojedini gradovi suočavaju.

Glavni ciljevi su povećanje kvalitete i standarda života, jačanje konkurentnosti gospodarstva bazirano na znanju i inovacijama, dodatno razvijanje i povećavanje dostupnosti digitalne infrastrukture, maksimalno iskorištavanje potencijala informacijsko komunikacijskih tehnologija u svrhu razvoja te unapređenje održivog korištenja prirodnih resursa i učinkovite prilagodbe učincima klimatskih promjena.

O razvoju Smart City strategija razgovarali smo s Dorom Medved, stručnjakinjom za fondove EU i voditeljicom poslovnog razvoja za Smart City portfelj u Hrvatskom Telekomu, koja nam je predstavila ključne korake uspješnog razvoja pametnoga grada.

1. Kako izgleda idealan grad

Početna točka svake strategije je zapitati se kako zamišljamo svoj grad u idealnom svijetu i što naš grad čini drugačijim od drugih. Pametne zajednice ne nastaju ni iz čega. Lokalna samouprava igra ključnu ulogu u stvaranju svijesti o potrebama i postavlja temelje za razvoj pametnih rješenja. Bez strateške podloge i planiranog pristupa urbanističkom, ekonomskom te društvenom razvoju lokalnih zajednica, nema mogućnosti za njihov održivi razvoj. Osim direktne posvećenosti gradskog ureda razvoju pametnoga grada, bitna je i politika koju provodi.

Organizacija radionica po najnovijim metoda design thinkinga – interna radionica gradske uprave te radionica sa 10 do 15 predstavnika građana iz svih demografskih skupina i sektora (poduzetništvo, kultura, obrtništvo, umjetnost, obrazovanje, poljoprivreda i sl.) U ovoj je fazi važno osloboditi se ustaljenih obrazaca, predrasuda i razmišljanja o provedbenim aspektima projekta – dozvolite si maštati i vizualizirati budućnost svoje sredine (brainstorming).

2. Planiranje i strategija

Nakon što smo se odlučili za viziju svoje sredine, posvećujemo se razradi strateškog okvira. Uzevši u obzir raspoložive resurse i geografsku, kulturnu i socioekonomsku specifičnost naše sredine, moramo se zapitati kojim resursima trenutno raspolažemo, koji su ključni izazovi u ostvarenju naših ciljeva te možemo li sve ciljeve definirati unutar određenih vremenskih i financijskih ograničenja?

Svaki strateški cilj potrebno je svrstati u jednu od tri kategorije: kratkoročni - do godinu dana, srednjoročni - do pet godina, dugoročni - dulje od pet godina. Osim za projektni tim, ovakva je informacija ključna kako za investitore tako i za građane. Oni koji ulažu imaju očekivanja o isplativosti svoje investicije, a oni koji slušaju obećanja o skorim inovacijama mogu postati naši najgori kritičari bez jasne komunikacije.

Strategija je živući dokument koji se može i mora mijenjati u odnosu na realne potrebe – potrebno je krajem svakog proračunskog razdoblja voditi evidenciju o ostvarenim/planiranim ciljevima.

3. Izrada dokumenta

Dokument strategije potrebno je jasno strukturirati. Osim strateškog okvira (ciljevi, prioriteti i mjere), svaka strategija mora sadržavati sveobuhvatnu analizu stanja u lokalnoj sredini, project pipeline (zalihu projekata) te vremenski i financijski provedbeni plan (s identificiranim izvorima sufinanciranja). Strateški se dokument potom usvaja na lokalnom vijeću. Usvajanjem strategije, voditelji tima nastavljaju s planiranjem provedbe strategije – uspostavljanjem timova, odabirom vanjskih suradnika te pronalaskom partnera i investitora.

Vizija razvoja i ideje sadržane u dokumentu moraju biti jasne i lako razumljive svakom stanovniku lokalne zajednice. Dobra praksa uključuje izradu skraćene verzije strategije u vidu brošure u kojoj će biti sadržani najvažniji ciljebi te vremenski okviri za njihovi ispunjenje.

U sljedećem programskom razdoblju Europska unija će staviti na raspolaganje sredstva za razvoj pametnih gradova i implementaciju pametnih rješenja. Na raspolaganju su i konzultantske usluge timova specijaliziranih za razradu strategije i druge potrebne dokumentacije.

4. Provedba pametnih rješenja

Spremnost lokalne zajednice i lokalne samouprave na implementaciju pametnih rješenja najviše se testira tijekom realizacije strategije. Kako bi mogle provesti planirane aktivnosti, za lokalnu samoupravu nužno je maksimalno pojednostavljenje njenih internih procesa. Neučinkovita, administrativno zagušena i digitalizaciji nesklona lokalna jedinica, nikako neće moći ostvariti preduvjete za razvoj pametne zajednice.

Pametni gradovi počivaju na postulatima upravljanja velikom količinom podataka te je za uspješnu implementaciju pametnih rješenja i provedbu Smart City strategije nužan sustavni pristup sigurnosti podataka, uvođenje minimalnih standarda te osiguravanje visokog stupnja odgovornosti tehnoloških partnera.

Mnogi pametni gradovi svoje partnere pronalaze putem lokalnih start-up inkubatora i akceleratora ili natjecanja, koji su otvoreni znanstvenicima i malim poduzetnicima u razvoju inovativnih rješenja. Gradovi poput Amsterdama i Londona u tu svrhu koriste i tehnološka natjecanja, a pobjednik postaje partner samouprave i njegova se rješenja implementiraju na lokalnoj razini.

5. Evaluacija strategije

Evaluacija strategije i postupak njene provedbe kontinuirani je proces. Nadzor procesa, provjera efikasnosti i ispravnosti implementiranih pametnih rješenja te ispitivanje javnog mnijenja stanovnika provede se u kontinuitetu. Zna li stanovništvo za novu uslugu? Koriste li je i koliko često? Koji su nedostaci prisutni? Možemo li ih odmah riješiti? Koja je još aktivnost povezana s ovom pametnom uslugom i možemo li i nju učiniti pametnijom? Ovakva i slična pitanja konstantno su prisutna u pametnim sredinama.

U idealnom svijetu pametni gradovi trebali bi se razvijati kao živi organizmi, konstantno se mijenjajući i prilagođavajući uvjetima koji ih okružuju. No, razina tehnološkog napretka nameće tempo koji mnoge sredine jednostavno ne mogu pratiti. Iz tog razloga bitno je da razvitak grada ne bude podređen promjenjivim tržišnim trendovima, već da iz silnog broja dostupnih rješenja odaberemo ona koja našim sredinama pružaju dugoročnu korist. Pojam pametnoga grada može, zbog svoje kompleksnosti, izgledati kao nedostižna utopija za mnoge. No, uz dobro planiranje i posvećenost principima održivog razvoja te ograničenim sredstvima moguće je ostvariti velik učinak na lokalnoj razini.

Beč, Austrija - Do 2050. žele samo električna vozila

Već drugu godinu za redom, Beč predvodi na Smart City ljestvici svijeta. Njegovih skoro dva milijuna stanovnika, godinama prednjače u kvaliteti života, a 2012. je Beč odlučio otići korak dalje - pretvoriti jedno cijelo susjedstvo u projekt najnovije tehnologije i najviših standarda pametnih gradova.

Aspern Smart City nalazi se u 22. distriktu Beča uz rijeku Dunav i planira udomiti i zaposliti 20.000 stanovnika do kraja sljedećeg desetljeća. U Aspern Seestadtu je trenutno zaposleno 3000 ljudi, a živi oko 7000 građana. Cilj je od početka bio - stvoriti dodatne smještajne i poslovne kapacitete no na održivi način koji garantira višu kvalitetu života.  Najuzbudljiviji iskorak koji se očekuje ove godine je autonomni kvartovski bus. Trenutno tek jedan od 500 automobila u Beču vozi na električni pogon, a Beč je jedan od sedamdesetak gradova u svijetu koji su odlučili prijeći na isključivo električna vozila do 2050. Za ostvarenje toga cilja, velika se ulaganja, ali i nada polaže u opremanje grada s tisuću električnih punionica do 2019. te povećanje mreže od 100.000 korisnika car sharinga koji je već smanjio emisiju ugljičnog dioksida za 7 tisuća tona.

Barcelona, Španjolska - 'Super blokovi' su najnoviji projekt

Neki mediji Barcelonin prijelaz na pametna rješenje nazivaju njezinim ponovnim rođenjem - nova radna mjesta, velike energetske i financijske uštede i daleko veća efikasnost.

Barcelona je bila prvi grad u Europi koji je primijenio bike sharing platformu. Danas brojni parkovi u Barceloni imaju podzemna mjerila koja javljaju vlažnost zemlje i potrebe biljaka te prema tim podacima reguliraju navodnjavanje i druge mjere održavanja. Sistem pametnih kanti koje koriste vakuum za usisavanje otpada smješten je ispod pločnika radi manje smrada i buke tijekom preuzimanja otpada.

Među najvećim i najnovijim projektima su ‘super blokovi’. Cilj Barcelone je osigurati više javne površine za pješake i društvene događaje te maksimalno smanjiti broj automobila. Super blokovi bi postale grupe od 3 x 3 bloka zgrada između kojih bi se ograničenje brzine vožnje svelo na svega 10 kilometara na sat, a sav parking bi bio organiziran ispod javnih površina. Jedan grad, sjeverozapadno od Barcelone, uveo je takvu organizaciju prije 10 godina. i prepolovio emisije dušičnih plinova.

Kopenhagen, Danska - Na krovu spalionice skijaški spust

Dok se preko 70 velikih gradova svijeta zavjetovalo odreći fosilnih goriva do 2050., glavni grad Danske je izazvao sebe i svoje građane postići isto do 2025. Za ovaj već natprosječno zelen grad u kojemu ima više bicikala nego stanovnika i 375 kilometara biciklističkih staza na raspolaganju, to pak nije veliki zalogaj.

Kopenhagen, grad koji se regularno pojavljuje među top 10 pametnih gradova u svijetu, ozbiljno se posvetio smart city strategiji 2014., kada je grad započeo suradnju s uredom za istraživanje i testiranje urbanih tehnoloških rješenja. Ova je kolaboracija svoj fokus posvetila potrebama grada u ostvarivanju zacrtanih ciljeva i politika, a od Kopenhagena napravila otvoreni laboratorij. Odličan je primjer njihova gradska spalionica smeća koju građani radije ne bi gledali u središtu grada. No ovaj nužni dio gradske infrastrukture grad je odlučio prilagoditi građanima. Danas se na krovu spalionice nalazi skijaški spust i zelene površine za piknike, a s jedne strane zgrade nalazi se i 80 metara visok zid za penjanje.

Da otpad na najpametniji način stigne do spalionice brine se sustav pametnih kanta.

Seoul, Južna Koreja - Prvi virtualni dućan u podzemnoj željeznici

Seoul godinama nije imao noćnu liniju javnog prijevoza. Zbog nedovoljno resursa za održavanje javnog prometa i uz opravdanje da je potražnja noću znatno manja, građani su od 1h do 5h ujutro bili prisiljeni uzeti taksi za duga putovanja. Kraj agoniji pojavio se jednim od najranijih pametnih rješenja grada - noćne autobusne linije. Ali ne bilo kakve! Seoul je uveo točno devet noćnih pravaca nakon analiziranja preko tri milijarde taksi poziva koje su isti ti radnici vodili prije. A dobiveno rješenje je devet ruta koje i danas zadovoljavaju potrebe jednog od najmnogoljudnijih gradova svijeta.

Cilj Seoula je iskorijeniti potrebu za automobilima, a to planira ostvariti do 2030.

Najnoviji set nadzora u prometu će biti postavljen do 2022. Jedan dio - točnije 50.000 senzora - mjerit će kvalitetu zraka, buku. Dok će 17.820 kamera bilježiti zbivanja na ulicama i javljati policijskim i vatrogasnim postajama o potrebi za intervencijom. A da javni prijevoz u Seoulu nije dosadan, pobrinuo se i Tesco. Probivši led 2011. s prvim virtualnim dućanom u podzemnoj.

New York, SAD - Subvencije za grijanje na prirodno ulje

Najpoznatiji grad istočne obale SAD-a, postaje glavno odredište star-up scene. New York danas broji više od sedam tisuća start-up firmi, a ukupan poduzetnički kapital prije dvije godine se udvostručio u odnosu na prije pet godina.  Među prvim projektima našla se obnova osvjetljenja u javnim ustanovama. Pokrenut 2013., ovaj je projekt zamijenio prijašnje osvjetljenje LED lampama u 650 zgrada javne uprave. Po gradu su raspoređene pametne kante za smeće koje koriste isključivo solarnu energiju, a povezane su na platformi koja prati njihovu popunjenost i obavještava redarstvo kada ih treba isprazniti. Širom grada su također postavljeni automatizirani čitači konzumacije vode, reciklaže sive vode i prikupljenosti kišnice. U prvom valu inovacija, grad je uveo i visoke subvencije za grijanje bazirano na prirodnom plinu umjesto ulja te time smanjio emisije sumporova dioksid.