Otočki rekorder

Lani najuspješnija Komiža, a Zadar i Ludbreg petogodišnji rekorderi u povlačenju novca EU

AUTOR:

  • Gradonačelnik.hr

OBJAVLJENO:

6.8.2019. u 17:03

AUTOR:

  • Gradonačelnik.hr

OBJAVLJENO:

6.8.2019. u 17:03

Komiza, 190813 Komiza , jedno od najstarijih ribarskih mjesta na nasem djelu Jadrana uvrstena je u natjecaj Slobodne Dalmacija za Naj malo misto Dalmacije.
Foto: Bozidar Vukicevic / CROPIX
Bozidar Vukicevic / CROPIX

Komiža, jedno od najstarijih ribarskih mjesta na našem dijelu Jadrana

Iako nam je država još troma i nedovoljno efikasna u korištenju fondova Europske unije - Hrvatska je lani povukla tek nešto više od 10 milijardi kuna (čak 2,9 milijardi manje nego što je bilo planirano) - lokalna samouprava je iz godine u godinu sve uspješnija i jača u pripremi i ugovaranju takvih projekata. Prošle su godine gradovi tako ugovorili čak deset puta više projekata EU nego 2015. i triput više nego u 2017., a projekcije za ovu godinu pokazuju daljnji rast. Proaktivnost gradonačelnika iz ovoga saziva na povlačenju europskog novca za gradske projekte najbolje ilustrira činjenica da je 300 milijuna kuna, koliko im je država osigurala za sufinanciranje projekata, razgrabljeno već prvi dan nakon otvaranja poziva.

Analiza službenih podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna pokazuje, dakle, da su gradovi prošle godine iz fondova EU povukli više od 314 milijuna kuna, triput više nego 2017., kada je povučeno malo više od 89 milijuna kuna. Uspoređujući ove dvije godine, osim rasta broja gradova koji su povukli novac iz EU sa 75 u 2017. na 97 u 2018., zamjetno je i povećanje iznosa. U 2017. je rekorder bio Lipik s povučenih 233 kune po stanovniku (prema popisu iz 2011.), a više od 100 kuna ostvarilo je samo deset najuspješnijih gradova. U 2018. brojke su udeseterostručene, pa je rekorder, gledano per capita, Grad Komiža sa 2505 kuna ostvarenih europskih sredstava po stanovniku, čak četiri grada povukla su iznad 1000 kuna, a više od 100 kuna povuklo je 65 gradova.

Ovdje moramo podsjetiti da su javnosti, pa tako i našim analitičarima, dostupni samo nekonsolidirani podaci Ministarstva financija, iz kojih su vidljiva samo europska sredstva koja su gradovi direktno ili indirektno ostvarili kao nositelji projekata, a ne i oni koje su ostvarili njihovi ustanove i poduzeća ili sami gradovi kao partneri na projektima. Iznosi ostvarenih sredstava stoga su u dijelu gradova vrlo vjerojatno i veći od ovdje navedenih, ali mi se u analizama držimo službeno objavljenih podataka Ministarstva.

Službeni podaci pokazuju da je prošlogodišnji rekorder po ostvarenim sredstvima EU per capita Grad Komiža - povukli su ukupno više od 3,8 milijuna kuna, što je 2505 kuna po stanovniku. Odmah iza njih je Pleternica s ostvarenih 1222 kune po stanovniku, Lipik sa 1157 kuna te Opuzen, kao četvrti, koji je povukao više od 1000 kuna - precizno, 1117 kuna. U prvih deset su još Grubišno Polje (977 kn po stanovniku), Nin (973 kn), Otok (816 kn), Pazin (532 kn), Hvar (527 kn) i Prelog (521 kn).

Gledajući, pak, po udjelu u ukupno ostvarenim sredstvima svih gradova, prošle je godine najuspješniji bio Grad Rijeka, koji je ostvario više od 10 posto. Na drugom je mjestu Osijek, a potom slijede Pleternica, Petrinja, Virovitica, Vukovar, Požega, Koprivnica, Šibenik i Zadar.

 

Kad, pak, analiziramo petogodišnje razdoblje, najuspješniji su Ludbreg i Zadar. Ludbreg je, tako, i dalje na prvom mjestu kada se gleda prosjek ostvarenih sredstava per capita - povlačio je prosječno 554 kune po stanovniku godišnje. Na drugom je mjestu, baš kao i u prethodnom petogodišnjem razdoblju, naš prošlogodišnji šampion fondova EU - Grad Križevci s prosjekom od 437 ostvarenih kuna u pet godina. Slijedi Komiža sa 417 kuna, a u top deset su još Grubišno Polje, Lipik, Senj, Opuzen, Pleternica, Skradin i Trilj.

Grad Zadar ostvario je, pak, najveći udio od svih gradova - više od 7 posto. Na drugom mjestu su Križevci, treća je Rijeka, a slijede Osijek, Karlovac, Vinkovci, Ludbreg, Vukovar, Šibenik i Požega.

Zagreb i na vrhu i na dnu tablice

Zbog njegove veličine i proračuna, Grad Zagreb uvijek izuzimamo iz naših analiza jer jednostavno nije usporediv s ostalim gradovima. No, kako je tema korištenja novca iz fondova EU posebno osjetljiva, a Grad Zagreb se često nalazi na meti kritika zbog svoje inertnosti na tom planu. Moramo navesti da je hrvatska metropola prošle godine, prema podacima Ministarstva financija, bila drugi najuspješniji grad po ukupno ostvarenim sredstvima EU, odmah iza Rijeke. Naravno, kada se iznos od 29,6 milijuna kuna analizira per capita, Zagreb pada u donji dio tablice, sa samo 37,6 kuna po stanovniku. Ista je situacija i kada se gleda petogodišnje razdoblje, od 2013. do 2018., u kojem je Grad Zagreb prvi po ukupno ostvarenim sredstvima dok je po per capita kriteriju još niže te je u prosjeku povlačio po 17,7 kuna godišnje po stanovniku.

 

Prvak drugu godinu zaredom

Ludbreg ulaže najviše u zaštitu okoliša, Bilić: Naši građani ne moraju strahovati od poskupljenja

Grad Ludbreg i dalje je, drugu godinu zaredom, prvak u korištenju fondova EU kada se promatra petogodišnje razdoblje, a ove je godine već prijavio projekte vrijedne 18 milijuna kuna. Gradonačelnik Dubravko Bilić kaže da su najviše uložili u ekologiju i zaštitu okoliša - sanaciju odlagališta otpada u iznosu 30 milijuna kuna i reciklažno dvorište vrijedno 5 milijuna kuna.

- Stvoren je cijeli sustav brige o zbrinjavanju otpada, a zahvaljujući brojnim poduzetim mjerama i provedenim europskim projektima, Grad Ludbreg nije dobio poticajnu naknadu za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada, odnosno kaznu, te naši građani ne moraju strahovati od povećanja cijena - ističe Bilić. Dodaje kako provode i projekt "O okolišu se pobrini i otpad zbrini", kojim informiraju javnost o zbrinjavanju otpada.

- Ovo je iznimno važna tematika i kad pogledamo nekoliko godina unatrag, možemo vidjeti koliko smo po tom pitanju puno napravili. Europskim sredstvima sanirali smo odlagalište otpada, izgradili reciklažno dvorište, na dvije lokacije imamo postavljene podzemne kontejnere. Kod nas se od najmlađih nogu uči kako pravilno razvrstati otpad jer okoliš ne čuvamo zbog sebe danas, nego radi generacija koje dolaze - ističe. Tu su još i dogradnja Dječjeg vrtića Radost te projekti iz područja turizma - uređenje Arheološkog parka "Iovia", "Happy Bike" te "Zeleno želimo". Nedavno su prijavili projekt širokopojasnog interneta u suradnji sa susjednim općinama u vrijednosti 25 milijuna kuna, a potom i najveći projekt Grada Ludbrega - aglomeraciju u vrijednosti od 350 milijuna kuna.

Obnova gradskih palača i bedema

Dukić: Za Zadar je novac iz EU i dalje ključan u razvoju grada

- Novac EU još je ključni instrument razvoja, pomoću njega gradimo Zadar i podižemo standard u gradu na novu razinu. To je rezultat napora još za mandata mojih prethodnika, kada su uspostavljeni kapaciteti i obučeni ljudi za pripremu i provedbu projekta EU te se praksa nastavila i nadograđuje se kontinuirano sve do danas. Fondovi EU otpočetka su nam važan instrument za financiranje strateških projekata i potreba grada te pridajemo posebnu pozornost pripremi projekata koji mogu konkurirati za sredstva iz EU.

Danas, kako se približavamo kraju programskog razdoblja do 2020. godine, naši su kapaciteti za pripremu i provedbu europskih projekata vrlo blizu maksimuma jer usporedo provodimo niz kapitalnih i takozvanih mekih projekata - ističe gradonačelnik Zadra Branko Dukić.

Nakon što su, naime, 2016. završili obnovu kulturnog i društvenog centra Zadra, Kneževe palače, privukli su sredstva za susjednu Providurovu palaču te parterno uređenje zadarskih bedema, zahvaljujući čemu su postali grad na Unescovu popisu svjetske baštine. - Uređenjem tih triju baštinskih lokaliteta dižemo vrijednost kulturnih sadržaja za naše građane, ali i značajno okrećemo Zadar prema kulturnom turizmu jer ove objekte nudimo kao vrhunski kulturni sadržaj za sve posjetitelje - kaže Dukić.

 

Ove su godine započeli i s projektom uređenja Centra za mlade na prostoru bivše vojarne, a u području poduzetništva dosad su realizirali projekt uređenja prvog zadarskog coworking prostora za poduzetnike, COIN coworking Zadar, te rekonstrukciju poduzetničkog inkubatora InZad 2.0., koji su se do danas potpuno afirmirali i rade punim kapacitetima i u kojima se traži mjesto više. Najnoviji projekt za poduzetnike napravljen je u suradnji sa zadarskim sveučilištem, gdje je u sklopu prostora studentskog doma napravljen prostor za studente i poduzetnike pod nazivom CODE hub.

Oživjet će i legendarni Titov Galeb

Rijeka sa 140 milijuna kuna iz fondova EU industrijsku baštinu stavlja u funkciju kulture

- Visoko prvo mjesto Grada Rijeke po broju i iznosu ugovorenih projekata EU odraz je aktivnosti gradske uprave koja je u pripreme i prijave projekata za financiranje europskim sredstvima ušla vrlo rano, prepoznajući fondove EU kao važan izvor financiranja. Korištenjem europskih sredstava, Rijeka se razvija u mnogim područjima, i to još od pretpristupnog razdoblja. Nakon ulaska u EU realizaciju mnogih velikih projekata usmjerili smo na to. Pripremali smo se za to, znali smo da ćemo na fondove EU moći računati i zato smo imali velik broj spremnih, dobro pripremljenih projekata te smo iskoristili priliku koja nam se pružila - ističe gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel.

 

Primjerice, trenutno se na širem riječkom području realizira najveći hrvatski vodnokomunalni projekt gradnje kanalizacije i pročistača otpadnih voda, vrijedan 1,7 milijardi kuna. Sufinancira se sa 1,26 milijardi kuna iz fondova EU, što je 71,33 posto cjelokupnog iznosa. Tim će se projektom priključenost stanovništva riječke okolice na javnu kanalizaciju povećati sa 68 na 92 posto, a dugoročno na 98 posto populacije.

Značajna bespovratna europska sredstva, ukupno 140 milijuna kuna, Rijeka ulaže u obnovu industrijske baštine koju stavlja u funkciju kulture. Na području bivše tvornice "Rikard Benčić" u Krešimirovoj ulici u Rijeci obnavljaju zgrade industrijske baštine koje dobivaju kulturnu namjenu i u kojima će svoj novi dom naći Muzej Grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Gradska knjižnica Rijeka i Dječja kuća, prva te vrste u Hrvatskoj. Također, obnavlja se i uređuje brod Galeb, koji Rijeka želi vratiti u život, treći put u njegovoj nevjerojatnoj biografiji. Ministarstvo kulture proglasilo je brod kulturnim dobrom RH, a Grad ga je otkupio s namjerom preuređenja u muzej. - Galeb je jedna od najuzbudljivijih priča današnje turističke Rijeke, a nakon obnove postat će prvoklasna kulturna atrakcija - ističe Obersnel. Ovi projekti obnove industrijske baštine vrijedni su oko 260 milijuna kuna, a više od pola tog iznosa Rijeka financira bespovratnim sredstvima EU.

Europskim novcem Rijeka energetski obnavlja škole, vrtiće i zgrade javne namjene, za što je povukla 49 milijuna kuna, a projektom vrijednim 23 milijuna kuna, od čega je 19 iz fondova EU, rekonstruiraju jednu industrijsku halu u kojoj pokreće tehnološko-edukacijski inkubator za poduzetnike s posebnim naglaskom na inovativne tvrtke u proizvodnji i srodnim djelatnostima.