Razgovor s Jerkom Dumanićem

'Gradske vlasti sve više i više prepoznaju dobrobiti pametnog upravljanja'

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

28.10.2019. u 11:53

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

28.10.2019. u 11:53

Sibenik, 041019.
Jerko Dumanic, direktor sektora za marketing poslovnih korisnika Hrvatskog telekoma.
Foto: Jakov Prkic / CROPIX
Jakov Prkić / CROPIX

Jerko Dumanić, direktor Sektora za marketing poslovnih korisnika Hrvatskog Telekoma

Sve je veći interes hrvatskih gradova za primjenu rješenja za pametne gradove i praksi u upravljanju infrastrukturom te pružanju usluga građanima.

O spremnosti naše lokalne samouprave i tvrtki za suradnju na razvoju smart city rješenja, razgovarali smo s Jerkom Dumanićem, direktorom Sektora za marketing poslovnih korisnika Hrvatskog Telekoma. Kao nositelj domaćeg razvoja smart city tehnologije i prakse, HT je na proglašenju pobjednika izbora najboljih gradova u organizaciji Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos u Šibeniku, održao prisutnim gradonačelnicima prezentaciju o dosadašnjim dosezima kompanije na razvijanju smart city rješenja i mogućnostima buduće suradnje.

Kakvu je suradnju i u kolikom opsegu Hrvatski Telekom ostvario suradnju s gradovima koji su razvijali smart city prakse i rješenja?

- Hrvatski Telekom trenutno surađuje s petnaestak hrvatskih gradova na implementaciji desetak različitih smart city rješenja.

Koja rješenja HT može ponuditi u razvoju pametnih gradova i razvijate li ih sami ili u suradnji s drugim tvrtkama?

- Naša rješenja grupirao bih u tri velika područja. Prva velika grupa odnosi se na ekologiju i promicanje zelenih energija. Tu ulaze projekti razvoja infrastrukture za sve tipove električnih vozila, poput bike sharing sustava (sustava javnih gradskih električnih bicikala te romobila koje sve više vidimo u upotrebi u našim gradovima), kao i punionica za električna vozila. U ovoj skupini imamo i rješenja kao što su, primjerice, sustav pametnog parkinga i rješenja za prevenciju gužvi tijekom turističke sezone na našim jadranskim destinacijama, gdje možemo kao uspješan primjer navesti projekt koji smo razvili u Dubrovniku.

Cilj je druga grupe povećati zadovoljstvo građana i poboljšati njihov osjećaj kvalitete življenja u sredinama u kojima žive. I tu pripadaju rješenja koja preveniraju prometne gužve i smanjuju, primjerice, emitiranje štetnih plinova iz vozila, ali prije svega je riječ o zonama s besplatnim Wi-Fi signalom na glavnim gradskim trgovima, u vozilima gradskog prijevoza, poput, primjerice, tramvaja, te na plovilima Jadrolinije. U tom dijelu sve više do izražaja dolaze sustavi pametnog transporta, u kojima će građani putem odgovarajuće aplikacije moći kupiti dnevnu, tjednu ili mjesečnu kartu za javni prijevoz te vidjeti kada na njihovu stanicu dolazi autobus ili tramvaj. To su sustavi koji utječu na samu kvalitetu života u gradovima.

U trećoj skupini pametnih rješenja koja razvijamo su projekti koji poboljšavaju učinkovitost samih gradova, odnosno donose velike uštede u troškovima njihova funkcioniranja. Možemo to ilustrirati primjerima pametnog gospodarenja otpadom i pametnog upravljanja javnom rasvjetom.

Pametno gospodarenje otpadom odnosi se na senzoriku koju imamo na kantama i kontejnerima za odvoz otpada. Ta senzorika šalje signal komunalnim službama o popunjenosti kanti i kontejnera, što omogućava značajne uštede na troškovima odvoza koji više ne mora biti u točno određenim danima bez razlike ima li potrebe za odvozom ili nema. Govorimo o godišnjim uštedama od nekoliko stotina tisuća kilometara manje koje komunalna vozila koja dobivaju podatke o stanju komunalnog otpada moraju prijeći, što rezultira značajnim uštedama na gorivu i troškovima održavanja vozila.

Pametno upravljanje javnom rasvjetom također osigurava značajne uštede gradovima dinamičnim uključivanjem svjetiljki. Dovoljno je da se svjetiljke javne rasvjete u nekom gradu, ovisno o dobu godine, upale pet minuta kasnije ili ugase pet minuta ranije, emitirajući tako manje svjetlosti, pa da imate značajne uštede za gradove.

Kako ocjenjujete ukupnu spremnost hrvatskih gradova na razvoj smart city rješenja i suradnju s HT-om?

- Rekao bih da smo u dijelu ukupnog razvoja smart city rješenja koja se odnose na same gradove još na skromnom nivou, i to u prvom redu kada govorimo o njihovim rezultatima u povlačenju novca iz fondova Europske unije dostupnog za pametna rješenja. Isto vrijedi i za strukturu samih rješenja koja gradovi primjenjuju, gdje dominiraju tzv. bazična rješenja koja nisu međusobno povezana. Tu imamo nekoliko uzroka, a jedan je zasigurno nedostatak stručnog kadra u gradovima koji se mogu baviti tom tematikom. Imate velik broj gradonačelnika koji su vrlo entuzijastični, žele promijeniti grad, primijeniti pametna rješenja, ali nemaju kome u gradskoj upravi povjeriti provođenje takvih projekata. Jednako tako, vidljiv je i nedostatak stručnjaka za fondove EU u upravama gradova. Procesi i procedure kandidiranja i povlačenja novca iz fondova EU prilično su složene. Uz to, proračuni gradova za razvijanje pametnih rješenja imaju svoje limite, što također utječe na dinamiku i rezultate o kojima govorimo.

No, bez obzira na sva ograničenja koja sam spomenuo, entuzijastičan sam u pogledu daljnjeg razvoja smart city rješenja u gradovima jer gradske vlasti sve više i više prepoznaju dobrobiti pametnog upravljanja kako u dijelu koji se odnosi na uštede u troškovima upravljanja tako i kada govorimo o kvaliteti usluga koje pružaju svojim građanima.

Jesu li HT-u i gradovima partneri u razvijanju smart city rješenja domaće tvrtke ili se mora posegnuti za suradnjom iz inozemstva?

- Više od 90 posto naših partnera u razvijanju smart city rješenja domaće su tvrtke. Trenutno surađujemo s tridesetak domaćih tvrtki koje imaju domensko znanje i specijalisti su za određena rješenja koja se obično sastoje i od softverskih i od hardverskih komponenti. Za pametni parking, primjerice, potrebno je imati i aplikaciju i senzore koji se ugrađuju na pripadajuća parkirališna mjesta.

Ciljana strategija HT-a i jest pomoći domaćim malim softverskim i hardverskim tvrtkama da jednoga dana postanu srednje i velike održive tvrtke te da u tom procesu narastu s tri do pet na 100 ili 200 zaposlenih, postajući tako pokretačima gospodarstva i zapošljavanja. Takve primjere već imamo. Neki naši partneri krenuli su praktički ‘iz garaže’ da bi danas imali više od 100 zaposlenih. To je win-win situacija za sve nas, odnosno za cijelu Hrvatsku, jer se pritom stvaraju nova radna mjesta i potiče ostanak radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj, više se novca uplaćuje u proračun, a koristi ima i telekomunikacijska industrija jer se razvojem ovih tvrtki povećava i potražnja za fiksnim, mobilnim i ICT uslugama. Naša strategija ide u tom smjeru da pomažemo malim tvrtkama kako bi one postale motor rasta hrvatskoga gospodarstva.