U finale ulazi 60 gradova

Dvanaest nagrada pokazat će koje su najuspješnije lokalne sredine i po čemu se sve ističu

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

23.9.2019. u 15:44

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

23.9.2019. u 15:44

Boris Kovačev / Profimedia, Alamy, Hanza Media

Gore: Varaždin, Krk, Samobor; Dolje: Labin, Dubrovnik, Poreč

Ovogodišnji, drugi izbor najboljih gradova u zemlji u organizaciji Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos ulazi u završnicu, koja će za desetak dana kulminirati proglašenjem najboljih na Danima regionalnog razvoja i EU fondova u Šibeniku.

U tijeku je završno analiziranje i ocjenjivanje 128 gradova koje provode stručni žiriji. Gradovi su prema veličini podijeljeni u tri razreda, veliki, srednji i mali, a žiri traži najbolje u četiri konkurencije - kvaliteta života, gospodarstvo, obrazovanje i demografija te europski fondovi. Tako će se doći do užeg izbora od 60 gradova u konkurenciji za ukupno 12 nagrada. Imena gradova koji su nominirani za nagrade objavit ćemo do kraja ovog tjedna.

Istodobno s pripremom nominacija za najbolje u spomenute četiri kategorije stručni žiriji ocjenjuju kandidature gradova za izbor najboljih gradova za dvije posebne nagrade. Riječ je o izboru Eco cityja, grada s najboljim rješenjima u zaštiti prirode i okoliša, te Smart cityja, nagrade namijenjene gradskoj upravi koja je najviše odmakla u primjeni pametnih digitalnih rješenja u pružanju komunalnih usluga svojim građanima.

Poticaj natjecanju

Ideja organizatora je analizom, ocjenjivanjem, nominacijama i konačnim proglašenjem najboljih gradova izložiti najširoj javnosti najbolja rješenja naših gradova u osiguravanju kvalitete života dostojne suvremenih europskih i svjetskih standarda, poticanju razvoja gospodarstva, poboljšanju uvjeta obrazovanja i demografskog razvoja te povlačenju novca iz EU fondova.

Izborom najboljih gradova želi se također potaknuti međusobno natjecanje gradskih uprava u primjeni najboljih komunalnih i razvojnih rješenja, a građanima pružiti cjelovit pregled što im se sve može pružiti za novac koji uplaćuju u lokalni i državni proračun.

Bit će, među ostalim, zanimljivo vidjeti kakav će biti sastav nominacija za ovogodišnji izbor najboljih gradova, odnosno koji su od prošlogodišnjih pobjednika i kandidata i ove godine ušli u najuži izbor, a koji su kandidati nominacije izborili prvi put.

U lanjskom izboru Dubrovnik je odnio prestižnu nagradu za najbolji veliki grad po kvaliteti života, a u najuži izbor ušli su i Koprivnica, Samobor, Varaždin i Zagreb. Prema istome izboru, od srednjih gradova najbolje se živi u Poreču, kojemu su lani konkurirali Labin, Rovinj, Opatija i Umag. Kad je riječ o malim gradovima, kvaliteta života na najvišoj je razini u Novigradu Istarskom, koji je odnio pobjedu ispred Hvara, Cresa, Krka i Novalje.

- Ono što kategoriji izbora najboljih gradova po kvaliteti života daje posebnu draž jest to što smo u taj izbor, kroz ankete, uključili građane, njihove stavove i prioritete o tome što im je najvažnije za kvalitetu života u njihovim sredinama - ističe portal Gradonačelnik.hr.

Uz prikupljene ocjene i stavove građana, u ocjenjivanje kvalitete života u našim gradovima stručni žiri je, među ostalim, uključio prosječna primanja stanovništva, stopu siromaštva, nezaposlenosti i zaposlenosti, indeks zaduženosti građana i stopu prireza, ako je taj namet uveden u gradu, a najčešće jest.

Spomenuti parametri uzeti su u obzir i u izboru najboljih gradova u konkurenciji gospodarstvo, no ipak je pretežiti dio ocjene tu nosio angažman gradskih uprava na pomoći tvrtkama, obrtnicima i poduzetnicima te poticanju njihova razvoja. Potonji kriterij uključuje, uz ostalo, subvencije gradske uprave trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora.

Subvencije gospodarstvu

Pokazatelj gradskih subvencija gospodarstvu izračunava se na temelju podataka Ministarstva financija tako da se prvo izračuna prosjek za razdoblje od 2016. do 2018 godine. Zatim se prosjek subvencija trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora podijelio s prosjekom ukupnih rashoda i izdacima gradskog proračuna - navode na portalu Gradonačelnik.hr.

Lani je titulu najboljeg velikog grada ponio Varaždin, i to u vrlo jakoj konkurenciji Samobora, Pule, Dubrovnika i Krapine. I ove godine zacijelo će biti oštra konkurencija za nagradu koju je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok prilikom preuzimanja posvetio poduzetnicima u svome gradu, čime je dao do znanja da nema jake poduzetničke potpore grada bez isto tako razvijene poduzetničke scene.

U konkurenciji gradova srednje veličine najboljom sredinom za poduzetnike proglašena je Sveta Nedelja u Zagrebačkoj županiji, kojoj su konkurirali Kastav, Poreč, Rovinj i Umag. Trokut najboljih gradova za gospodarstvo zatvorio je, u konkurenciji malih gradova, Krk nadvisivši Oroslavje, Bakar, Mali Lošinj i Novigrad Istarski.

Ako je nagrada za najbolju gradsku sredinu po kvaliteti života prestižna, a nagrada u konkurenciji gospodarstva preslika trenutno najsposobnijih i najuspješnijih gradskih uprava, kategorija obrazovanje i demografija pruža uvid u to koje gradske uprave imaju dugoročno najbolje politike i mjere razvoja. U toj kategoriji lani je, među velikim gradovima, pobjedu odnio Čakovec, ispred Velike Gorice, Požege, Kaštela i Šibenika, koji su ušli u uži izbor.

U konkurenciji srednjih gradova najboljim je u poticanju demografskog razvoja i osiguravanju uvjeta za obrazovanje proglašen Umag, kojemu su konkurirali Vrbovec, Kastav, Poreč i Novi Marof. Pag je najbolji po demografiji i obrazovanju među malim gradovima, a u najuži izbor još su ušli Bakar, Pazin, Vis i Novigrad Istarski.

Iako se na temelju općenito loših demografskih pokazatelja za državu može izvesti zaključak da gradske uprave vrlo slabo ili gotovo uopće ne potiču stvaranje i povećanje obitelji, podaci prikupljeni u izboru najboljih gradova u konkurenciji demografije i obrazovanja opovrgavaju takav zaključak. Mjere poticanja demografske obnove brojne su i raznolike, od jednokratnih naknada za novorođene koje se u nagrađenome Pagu kreću i do 5000 kuna, preko proračunskih naknada osoblju u školama za produljeni boravak (Bakar), do osiguravanja organizirane specijalističke zdravstvene skrbi za najmlađe transferima iz proračuna s primjenom u više hrvatskih gradova.

Demografske mjere

Porodiljne naknade po novorođenome jedan su od čimbenika u kategoriji obrazovanje i demografija, a izračunavaju se tako da je podijeljen prosječni iznos proračunskog izdvajanja za porodiljine naknade i opremu za novorođenčad s prosječnim brojem rođene djece u posljednje tri godine u toj sredini - pojašnjava portal Gradonačelnik.hr.

Nagrada za najuspješniji grad u povlačenju novca iz EU fondova lani je otišla u Križevce, čija je gradska uprava u 2017. i 2018. osigurala priljev 14 milijuna i 197 tisuća kuna iz europskih fondova za sufinanciranje pet projekata, među kojima je i Healing Places. Riječ je projektu istraživanja geotermalnih voda na području grada, u koji je gradska uprava ušla kao partner prepoznavši u njemu potencijal za gospodarstvo, ali i novi smjer razvoja grada.

U uži izbor za najbolje gradove u povlačenju novca iz EU fondova lani su ušli i Trilj, Ludbreg, Vinkovci i Zadar.

U konkurenciju za Smart city i Eco city gradovi ulaze podnošenjem kandidature. Za Eco city lani je, u početnoj fazi, konkuriralo dvadeset gradova, u uži izbor ušli su Belišće, Krk i Jastrebarsko, kojem je na kraju otišla i titula najboljeg. Ocjenjivački kriteriji za najbolje eko prakse i rješenja u radu gradskih uprava objedinjuje svojevrsno ‘sveto trojstvo’ odgovornog odnosa prema prirodi i okolišu sačinjeno od gospodarenja otpadom, smanjivanja emisije štetnih plinova, prije svega u prometu, te korištenja energije iz obnovljivih izvora.

- U Jastrebarskom otpad prikupljaju i odvoze na obradu u pogon za mehaničko-biološku obradu, imaju 40-ak zelenih otoka, reciklažno dvorište i mobilno reciklažno dvorište, a građanima je podijeljeno 12.000 spremnika za otpad - navodi se, među ostalim, u odluci ocjenjivačkog žirija da se Jastrebarskom dodijeli nagrada Eco city.

Smart city

Da bi natjecanje za Smart city ove godine moglo biti jedno od najzanimljivijih u okviru izbora najboljih gradova, upućuju rezultati nedavno zaključenog državnog natječaja za poticaje smart city rješenja prema kojem je čak 106 gradova zatražilo pripadajuće sufinanciranje iz fondova EU. Očito je da mnogi gradovi žele ići putem Rijeke, Dubrovnika i Siska, koji su lani ušli u najuži izbor naše nagrade Smart city. Na kraju je trijumfirala Rijeka, čijem je uspjehu svakako pridonijela činjenica da je sjedište Primorsko-goranske županije među prvima, 2007., uvelo wi-fi koji je sada dostupan na 17 lokacija u gradu, kao i razgranata mreža mobilnih i internetskih platformi s najavama kulturnih i društvenih događaja u gradu.

Bit će u ovogodišnjem izboru Smart cityja zanimljivo vidjeti jesu li rješenja i dalje fokusirana pretežito na promet, primjerice kroz digitalizaciju plaćanja parkirnih mjesta i gradskog prijevoza, i osnovne komunalne usluge, poput preciznog mjerenja odvoza otpada po kućanstvima, ili je smart tehnologija ušla i u druga područja skrbi gradskih uprava za život u njihovim sredinama. Ove godine organizatori izbora najboljih gradova u konkurenciju Smart cityja uvrstili su i izbor najbolje ICT tvrtke za rješenje doneseno u suradnji s javnim sektorom kojim je unaprijeđen život u gradu. I na taj način izbor najboljih gradova želi pridonijeti modernizaciji rada gradskih uprava, što postaje imperativ bez kojeg nema razvoja i smanjivanja troškova uprava.