Iz Hrvatske se lani odselilo gotovo 40.000 ljudi, a u nju se istodobno doselilo nešto više od 26.000 ljudi. Kada se podvuče crta, Hrvatska je na planu migracija prošlu godinu zaključila s demografskim minusom većim od 13.000 ljudi.
Novi su to podaci državne statistike, prema kojima je trend masovnog iseljavanja iz naše zemlje nastavljen i prošle godine. Trend iseljavanja iz Hrvatske, potvrđuju podaci DZS-a, intenzivirao se u jeku posljednje recesije, a dodatni je zamah dobio nakon što smo ušli u Europsku uniju. Vrhunac iseljeničkog vala bio je u 2017. godini, kada se iz Hrvatske iselilo više od 47.000 ljudi, a prošla je godina po iseljeničkoj dinamici od pristupanja EU bila na drugom mjestu.
Grafički prikaz, Migracije u 2018.
Nepotpuni podaci
Iako su ti podaci sami po sebi alarmantni, demografi upozoravaju da su nepotpuni. Drugim riječima, stvaran broj iseljenih veći je od službeno iskazanog iz jednostavnog razloga što mnogi novi gastarbajteri ovdje ne odjavljuju prebivalište. U pravilu, ističu stručnjaci, naši se novi iseljenici odlučuju pričekati s odjavljivanjem prebivališta dvije ili tri godine, dok ne vide kako će se snaći u novoj sredini.
- To su nepotpuni podaci - ocjenjuje i naš poznati demograf Anđelko Akrap.
Ažurnije podatke objavljuju strani statistički uredi. Tako se, primjerice, prema podacima DZS-a, lani u Njemačku iselilo oko 22.000 Hrvata, dok je njemačka statistika nedavno objavila da se u tu zemlju u 2018. doselilo gotovo 58.000 Hrvata, ili dva i pol puta više. No, oba podatka, upozoravaju demografi, valja uzeti s rezervom. Naime, hrvatska statistika iskazuje samo one koji su i službeno prijavili odlazak iz zemlje, dok njemačka u podatke o useljenim Hrvatima ubraja i Hrvate iz BiH i Srbije koji imaju hrvatsku putovnicu.
Problem rad na određeno
Bez obzira na to, činjenica je da je većina Hrvata koji su lani napustili domovinu sreću potražila upravo u Njemačkoj. Velik broj otišao je i u Austriju, a trend iseljavanja u tu zemlju dodatno će, upozoravaju demografi, dobiti na zamahu kada nam i ona sljedeće godine širom otvori svoje tržište rada. S druge strane, čini se da iseljavanje u Irsku polako jenjava, dok, s druge strane, raste iseljavanje u Švedsku.
- Ljudi traže bolje plaćene poslove. Teško je očekivati da će plaće u Hrvatskoj biti kao one u Njemačkoj, ali moraju biti više nego sada. Naš velik problem su i ugovori o radu na određeno vrijeme, kao i sezonsko zapošljavanje, koje ne rješava probleme - upozorava Akrap, koji smatra da bi vlast i oporba trebali postići konsenzus oko demografskih problema.
Kada se migracijska slika zemlje gleda regionalno, onda su lani sve županije, osim Istarske, Splitsko-dalmatinske i Zadarske, imale veći broj odseljenih u inozemstvo od onih koji su u njih doselili iz inozemstva. Stanje je, proizlazi iz podataka DZS-a, posebno kritično u Slavoniji, iz čijih se pet županija lani u inozemstvo (službeno) iselilo više od 11.000 stanovnika. Kada je, pak, riječ o doseljavanju u Hrvatsku, službeni podaci pokazuju da najviše doseljenika iz inozemstva u Hrvatsku dolazi iz BiH: većinom je riječ o Hrvatima s dvojnim državljanstvom.
Uzmemo li u obzir i unutarnje migracije, odnosno one unutar države - a lani je mjesto prebivališta unutar Hrvatske, prema podacima DZS-a, promijenilo gotovo 72.000 ljudi - onda su u migracijskom plusu prošle godine bile Istarska, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija, te Grad Zagreb.