Do kraja godine natječaji vrijedni 300 milijuna eura

Nakon što je zbog koronakrize 100 milijuna eura iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (2014. - 2020.) ljetos preraspodijeljeno za pomoć poduzetnicima - kroz kredite za održavanje likvidnosti i jamstva - za "regularne" poduzetničke projekte i nove natječaje privremeno su presušili europski izvori. Ili, kako to formalno kažu u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, omotnica za sufinanciranje poduzetničkih projekata je iskorištena, a poduzetnicima su sada na raspolaganju "financijski instrumenti".

Oni koji imaju spremne projekte stoga s nestrpljenjem čekaju nove pozive iz novog europskog financijskog okvira, za razdoblje 2021. - 2027. godina, te europskog fonda za oporavak. Prvi bi pozivi mogli uslijediti već do kraja godine i bit će ukupno vrijedni oko 300 milijuna eura, kako je nedavno najavila ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, a bit će namijenjeni za ulaganje u proizvodne kapacitete, modernizaciju procesa i opremanje malih i srednjih kompanija te za podršku investicijskoj aktivnosti mirko i malih tvrtki s potencijalom rasta.

Konkretno, izvor novca za to će bti instrument React-EU predviđen za pružanje pomoći u sanaciji krize izazvane pandemijom COVID-19 te za pripremu zelenog, digitalnog i otpornog gospodarstva. Nadležna ministarstva pripremaju, odgovaraju nam, prijedloge poziva "poštujući procedure vezane uz izradu programskih dokumenata što uključuje, između ostalog, i postupak javnog savjetovanja. Pozivi se pripremaju i trenutno su u fazi međuresornih konzultacija." Bazirat će se na dosadašnjim iskustvima provedbe natječaja koji su u sebi imali investicijsku komponentu, što znači da bi poduzetnicima trebala biti poznata procedura i relativno jednostavno "uskočiti" s prijavama.

Dosad najsofisticiraniji

Zadnji pak poduzetnički poziv koji je bio raspisan, objavljen pod intrigantnim nazivom "Integrator" i težak 100 milijuna kuna, privukao je 30 prijava do zaključenja krajem kolovoza, a objava rezultata i potpisivanje ugovora se još čeka, a dosad je do finalne faze, saznajemo, došlo 11 projekata. Bespovratne potpore za njih idu od dva milijuna kuna do 38 milijuna kuna, za što su se mogli prijaviti isključivo konzorciji malih i srednjih tvrtki (minimalno tri članice) koje zajednički kreiraju inovativni proizvod ili uslugu te im je stoga potreban pristup dobavljačkom lancu tzv. integratora, velike kompanije koja će njihove proizvode i usluge kupovati i plasirati na tržište.

U pitanju je svojevrsni eksperiment koji su neki od konzultanata opisali jednim od najsofisticiranijih dosad raspisanih poziva za poduzetničke projekte, a niz kompanija je zbog postavljenih uvjeta i odustao. Kako nam pak kažu u Ministarstvu gospodarstva, za "Integrator" su se odlučili još 2018. godine jer se pokazalo da postoje niše u kojima hrvatski gospodarstvenici mogu imati globalnu ulogu te da za ovaj princip suradnje (znanost, konzorcij malih i srednjih poduzetnika i lanci vrijednosti velikih poduzetnika) postoji interes. Velike kompanije, tzv. integratori, nisu sufinancirane kroz ovaj natječaj, ali u njemu su ipak sudjelovale jer su iskazale interes za suradnju.

Na tragu očekivanog

Za koga je to natječaj? Kad je taj poziv proljetos predstavljen, ovako je ilustriran: jedna tvrtka ima ekspertizu u softveru, druga u hardveru, poput strojeva, računala, linije ili proizvodnih kapaciteta, a treća u dizajnu. One se udruže i povezuju s "integratorom". Da u Hrvatskoj trenutno postoji 30 konzorcija sa zajedničkim projektima ocjenjuje se kao "na tragu očekivanog", a proizvode i usluge će oni razvijati u svim područjima pametne specijalizacije predviđenima u državnoj strategiji, od hrane i bioekonomije, preko zdravlja i kvalitete života, potom područja sigurnosti, prometa i mobilnosti te energije i održivoog okoliša.

Inače, dosad je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta donijelo 56 odluka o financiranju poduzetnika čiji su projekti prošli na vrlo popularnom pozivu "Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja (IRI) - faza II", objavljenog u siječnju.

To je bio zaista megapoziv koji je najprije bio težak 770 milijuna kuna te je naknadno, zbog interesa poduzetnika, povećan na gotovo 990 milijuna kuna, a za spomenutih 56 projekta dodijeljeno je 487 milijuna kuna potpora, a 11 odluka o financiranju u iznosu 119 milijuna kuna je u pripremi.

Za IRI II bilo je zaprimljeno ukupno čak 340 projektnih prijava kojima je traženo više od 3,2 milijardi kuna grantova, što dokazuje velike poduzetničke apetite i očekivanja (u pitanju je, pritom, projektna vrijednost od 5,6 milijardi kuna, što je dvostruko veći iznos od one na prvom IRI pozivu). Hoće li, dakle, uslijediti IRI faza III ili neki sličan poziv? Moguće, jer iz nadležnog ministarstva odgovaraju kako očekuju da će u sljedećem razdoblju biti dostupna sredstva za projekte usmjerene na istraživanje i razvoj.