Turizam je djelatnost koja ima značajnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu, a ostvarivanjem rekordnih turističkih rezultata njegova važnost sve više raste. Međutim, rezultati su gotovo isključivo vezani uz ljetne mjesece. Vrhunac turističke sezone, odnosno najviše noćenja u komercijalnim smještajnim objektima tijekom godine, ostvari se u srpnju i kolovozu: u srpnju blizu 30, a u kolovozu oko 33 posto. Pri tome se oko 95 posto ukupnog broja noćenja u ta dva mjeseca ostvaruje u šest priobalnih županija (Istarska, Primorsko-goranska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska). S obzirom na to, može se govoriti o teritorijalnoj koncentriranosti i vremenskoj ograničenosti hrvatskog turizma. Znakovita je i usporedba broja ostvarenih turističkih noćenja u najboljem (kolovoz) i najlošijem (siječanj) mjesecu u godini: odnos je oko 60:1. To je osjetno više nego u prvoj idućoj zemlji u EU po visini tog omjera, Grčkoj, s odnosom otprilike 20:1.
Posljedica te prostorne i vremenske koncentriranosti dolazaka i noćenja turista je znatan porast broja stanovnika u turistički razvijenim priobalnim županijama. Koliko dolasci i noćenja turista utječu na povećanje broja stanovnika u tim županijama, najbolje govore iduće procjene: očekuje se da bi, pod utjecajem dolazaka i noćenja turista, ukupan broj stanovnika u navedenim županijama porastao u kolovozu za najmanje 2/3 (63 posto). Drugim riječima, u kolovozu ove godine broj stanovnika u šest priobalnih županija bio bi najmanje za dvije trećine veći u odnosu na razdoblje izvan sezone. Takve procjene povećanja broja stanovnika naglašavaju potrebu prilagodbe cjelokupne turističke ponude, ali i osiguravanja sezonske opskrbe hranom i pićem. Segment hrane i pića može se uzeti u razmatranje jer za njega postoji i procjena prosječnoga dnevnog izdatka po turistu.
Naime, prema istraživanju Instituta za turizam (Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj u 2017. godini), prosječna dnevna potrošnja turista tijekom ljetnih mjeseci je oko 79 eura, što je oko 19 posto više u odnosu na prethodno istraživanje, iz 2014. godine. S obzirom na rast prosječne dnevne potrošnje, rasli su i pojedinačni dnevni izdaci. Primjerice, izdaci za smještaj porasli su za 7,0 posto, izdaci za kupnju za 26,8 posto, a ostali izdaci (sport, zabava, kultura, izleti...) za čak 77,1 posto. Najmanji rast u promatranom vremenu bilježe izdaci za hranu i piće izvan objekta smještaja turista - porasli su s 12,18 na 12,96 eura (oko 96 kuna), tj. za skromnih 6,4 posto. Jedan od razloga takvog nezamjetnog pomaka u potrošnji hrane i pića možda se može pronaći u stupnju zadovoljstva turista i kvaliteti hrane izvan smještajnog objekta. Naime, prema spomenutom istraživanju iz 2014. godine, stupanj zadovoljstva je bio visok, a u istraživanju iz 2017. godine stupanj zadovoljstva hranom izvan smještajnog objekta pao je na srednju razinu.
Koliko je bitno potaknuti turiste na pojačanu potrošnju hrane i pića govori i podatak da 2017. godine oko 29 posto turista navodi gastronomiju kao jednu od motivacija za dolazak na odmor u Hrvatsku, što je osjetno povećanje nakon 22 posto zabilježenog u istraživanju iz 2010. godine te 26 posto zabilježenih u istraživanju 2014. godine.
Utjecaj dolaska i noćenja turista na porast potrošnje hrane i pića na vrhuncu ove turističke sezone procijenio je i HGK. Prema tim procjenama, prosječan dnevni izdatak odrasle osobe u Hrvatskoj u segmentu hrane i pića je oko 45 kuna. Ako se to usporedi s procijenjenih oko 13 eura (odnosno oko 96 kuna) koliko po danu prosječan turist odvaja na hranu i piće izvan objekta smještaja, iz navedenoga proizlazi da je potrošnja turista u odnosu na domaćeg kupca (domicilnog stanovnika) u segmentu hrane i pića oko 2,1 put veća.
Ovaj omjer može se iskoristiti u procjeni ukupnog povećanja potrošnje u segmentu hrane i pića u najjačem turističkom mjesecu u godini, kolovozu. Naime, temeljem izračuna da jedan prosječan turist na hranu i piće izvan smještajnog objekta dnevno troši više od dvaput više u odnosu na prosječnog potrošača u Hrvatskoj u razdoblju izvan sezone te uzimajući u obzir noćenja i dolaske turista u kolovozu, može se izračunati da bi u kolovozu ove godine potrošnja hrane i pića u šest priobalnih županija zajedno mogla biti veća najmanje 3,5 puta u odnosu na ukupnu potrošnju u tim županijama izvan sezone.
Procjene potrošnje u segmentu hrane i pića tijekom turističke sezone pokazuju da ima prostora za njezin daljnji rast. Stoga mogu biti korisne za usmjeravanje potrošnje na određene segmente maloprodaje te za procjenu je li i koliko povećan sezonski promet u segmentu hrane i pića prati povećanu kupovnu moć u turističkoj sezoni.