Cijena rada

Zbog masovnog iseljavanja plaće u trgovini i građevinarstvu porasle za 12 posto

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.7.2018. u 7:56

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.7.2018. u 7:56

Construction workers on a building site in Fridolfing, Bavaria, Germany, Europe, Image: 148116490, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, imageBROKER
Profimedia, imageBROKER

Ilustracija, radnici

Ekonomski lab

Državni zavod za statistiku u petak je objavio detaljnu strukturu te prosječne isplaćene neto plaće zaposlenih u pravnim osobama Republike Hrvatske za ožujak 2017. Prikazani podaci prvi put su dobiveni obradom podataka iz JOPPD obrazaca (koji sadrže informacije o svakoj isplaćenoj plaći na temelju radnog odnosa u Republici Hrvatskoj) te kao takvi predstavljaju najprecizniji prikaz o stvarnoj visini plaća u Hrvatskoj.

Obuhvaćeni su zaposleni u pravnim osobama svih oblika vlasništva, tijelima državne vlasti i tijelima jedinica lokalne samouprave na području Republike Hrvatske, bez obzira na vrstu radnog odnosa i duljinu radnog vremena.

Nisu obuhvaćene isplate zaposlenih u djelatnosti obrta i slobodnih profesija ni osiguranika poljoprivrednika te unutar podataka o prosječnim mjesečnim plaćama nedostaju podaci o njihovim isplatama.

Detaljna distribucija plaća prikazana je za zaposlenike s punim fondom radnih sati tj. za one koji su odradili od 160 do 200 plaćenih sati rada u ožujku 2017. Takvih zaposlenika je bilo nešto manje od milijun, tj. 962.644 zaposlenika.

Četiri osnovne skupine

Distribucija je prikazana u 13 skupina ili “platnih razreda”. No, mi ćemo je prikazati u četiri osnovne skupine (kako se to u međunarodnoj statistici uobičajeno radi): postotak zaposlenih s plaćama do 4000 kuna (što predstavlja otprilike 67% prosječne neto plaće), s plaćama između 4 i 6 tisuća kuna (67% - 100% prosječne neto plaće), s plaćama između 6 i 8 tisuća kuna (100% - 167% prosječne neto plaće) te postotak zaposlenih s plaćama više od 10.000 kuna (>167% prosječne neto plaće).

Na slici 1 možemo vidjeti kako udio onih koji imaju niske plaće iznosi 27,4%, odnosno plaću nižu od 4000 kuna ima oko 264.000 radnika.

 

Najveći je broj onih koji zarađuju između 4 i 6 tisuća kuna mjesečno: takvih je 34,3% ili 330.000.

Iznadprosječnu neto plaću, onu između 6 i 10 tisuća kuna, ima 30,6% ili 294 tisuće zaposlenika, a plaću osjetno veću od prosjeka (više od 10.000 kuna) ima 7,7% ili 74.000 zaposlenih.

Udio zaposlenih prijavljenih na minimalac (ili nešto malo iznad toga) iznosio je 5,3% ili oko 51.000 zaposlenih. S druge strane, plaću dvostruko veću od prosjeka (više od 12.000 kuna neto) imalo je 4,2% ili oko 40.000 zaposlenih.

Spomenimo i da je manje od 160 sati mjesečno radilo oko 59.000 ljudi (5,5% od ukupnog broja zaposlenih), a više od 200 plaćenih sati rada u ožujku 2017. imalo je 52.000 ljudi (4,9% od ukupnog broja zaposlenih). Te plaće i zaposlenici nisu u gornjim izračunima.

Tako je ukupno zaposlenih u pravnim osobama Republike Hrvatske u ožujku 2017. bilo 1,074.051.

Plaća i dalje raste

Što se tiče strukture zaposlenih prema područjima NKD-a, najviše je zaposlenih bilo u prerađivačkoj industriji - više od 203.000 zaposlenih.

Zatim slijedi trgovina na veliko i na malo i popravak motornih vozila i motocikla, u kojoj je bilo zaposleno nešto manje od 163.000 zaposlenih.

Slijede tri područja u kojima je dominantno javni sektor: obrazovanje (102.000 zaposlenih), javna uprava i obrana (98.000 zaposlenih) te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (80.000 zaposlenih). Na šestom mjestu je građevinarstvo (62.000 zaposlenih) itd.

Zanimljivo je da su tek na devetom mjestu djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (47.000 zaposlenih) tj. onoga što nazivamo turizmom. Na vrhuncu sezone u tom području bude zaposleno nekoliko desetaka tisuća zaposlenih više, no jasno je da je to i dalje osjetno manji broj od broja zaposlenih u nekim drugim područjima djelatnosti.

Što se tiče najnovijih podataka o visini plaća (s obzirom da smo već zagazili u drugu polovicu 2018.), vidljiv je nastavak trenda rast plaća: u prva četiri mjeseca ove godine prosječna neto plaća porasla je za 4,5% u odnosu na isto razdoblje lani. U odnosu na isto razdoblje 2016. došlo je do porasta prosječne neto plaće za 9,4%.

Na slici 2 prikazane su prosječne mjesečne neto plaće po područjima djelatnosti NKD-a.

 

Najviše prosječne plaće i dalje imaju zaposleni u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja, a najniže u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.

Što treba poduzeti

No, zanimljivo je kako je trend rasta plaća znatno izraženiji upravo kod djelatnosti koje imaju niže prosječne plaće. Tako je u posljednje dvije godine došlo do rasta prosječne neto plaće za 21,2% u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, 13,3% u građevinarstvu, 12% u trgovini itd., dok je primjerice u rudarstvu i vađenju (gdje su prosječne plaće među najvišima) zabilježen čak i blagi minus od 2,2%.

Od djelatnosti u kojima su plaće relativno visoke te nastavljaju snažno rasti, možemo istaknuti računalno programiranje i savjetovanje (podskupina djelatnosti (I) informacija i komunikacija): u posljednje dvije godine došlo je do porasta plaća od oko 18% pa je danas prosječna plaća u ovoj djelatnosti iznad 9000 kuna.

Očito je da promjene na tržištu rada utječu na cijenu samog rada. Snažan pad nezaposlenosti (prouzročen emigracijom dijela stanovništva), uz sve izraženiju potražnju za radnicima (zbog općeg rasta gospodarstva), gura plaće prema gore.

Plaće stoga rastu u gotovo svim djelatnostima, no kod djelatnosti u kojima postoji najveća potražnja (ili je pak najizraženiji manjak radne snage) dolazi i do najsnažnijeg rasta plaća.

Na kraju spomenimo i kako je očito da je niska zaposlenost jedna od najvećih strukturnih boljki Republike Hrvatke.

Ako gornjoj brojci zaposlenih u pravnim osobama dodamo i zaposlene u obrtu i samostalnim djelatnostima, dolazimo do podatka da je u Hrvatskoj (legalno) zaposleno oko 1,3 milijuna ljudi (broj je nešto veći na vrhuncu turističke sezone).

Zato su nužne politike koje će potaknuti dulje ostajanje u radnom odnosu, koje će ukinuti ograničenja ljudima koji žele raditi ili dodatno zaraditi (bez gubitka stečenih prava, poput umirovljenika) te što je moguće više reducirati porezne i kvaziporezne namete koji destimuliraju (legalni) rad.