Prema analizi Goldman Sachsa intervencije država ciljane zaštiti radnih mjesta i očuvanju poslovnih aktivnosti dovele su do rasta globalno duga bez presedana. Posljedica je krize izazvane COVID-19 zarazom da se globalni dug približio razinama zadnji puta zabilježenima tijekom Drugog svjetskog rata. Više analitičara procjenjuje kako će visoka razina zaduženosti značajno utjecati na financijska tržišta, kao i na višegodišnje usporavanje rasta onih najviše zaduženih, poput Italije, čiji je dug već sada iznad 150 posto BDP-a. Vrlo cijenjeni ekonomist koji se puno bavio vezama prezaduženosti i financijskih kriza, Kenneth Rogoff, poručio je ipak kako u ovoj situaciji donosioci odluka nemaju puno izbora jer jednostavno moraju ići na zaduživanje zbog obrane ekonomije. Jasno je kako nema besplatnog ručka, baš kao što je jasno da podizanje zaduženosti nije besplatni ručak, no to ipak ne znači da ne moramo kupovati ručak svaki dan, naglasio je Rogoff. Ključno je pitanje, dakle, što će biti s rastom nakon što se zaustavi gospodarski pad. Oni koji posuđuju u pravilu su manje bogati, a kad dobiju novac, troše ga i dižu potražnju te tako stimuliraju investicije. Zajmodavci su generalno bogatiji ali, oni su neto kreditori te tendiraju čuvati novčane primitke od svojih plasmana, što ide na uštrb stimuliranja potrošnje. Kad su u pitanju države, najpoznatije s viškom ušteda su Njemačka i Kina.
U takvoj situaciji regulatori poduzimaju neobične i vrlo rizične poteze. U EU su tako olabavljeni kriteriji izloženosti riziku banaka, koji su uporno građeni cijeli niz godina kako bi se osigurala sigurnost bankovnog sustava. Zbog krize europskim bankama spušteni su kriteriji procjene izloženosti kako bi se osiguralo da koriste ogromnu likvidnost koju im stvara Europska središnja banka. Stoga se može očekivati da će poslovne banke jeftino posuđivati od ESB-a te kupovati državne obveznice koje nose više prinose nego što je cijena njihovog zaduživanja kod ESB-a. Drugim riječima, iako je zaduženost država od izbijanja krize izazvane pandemijom dramatično skočila, sada se može očekivati novi rast zaduženosti. U zadnja tri mjeseca zabilježen je rekordni skok potraživanja komercijalnih banaka prema državama od 200 milijardi eura. Ovaj tjedan bit će plasirana nova runda jako jeftinih zajmova ESB-a što će poslovne banke ponovo gurnuti u dodatno kreditiranje država gladnih likvidnosti. Pictet Wealth Management procjenjuje kako će komercijalne banke dogurati do 1200 milijardi potraživanja od kojih će značajni dio činiti potraživanja od država.
Ovaj tjedan Bloomberg je upozorio kako nikako nije isto ako ESB u svojoj bilanci drži 450 milijardi eura talijanskog duga u odnosu na izloženost bilanci komercijalnih banaka talijanskom dugu. Talijanske banke već imaju najveći udio državnih obveznica u svojim bilancama, a sada će se taj udio dodatno povećati. Primjerice, Intesa Sanpaolo, druga najveća talijanska banka već drži 100 milijardi eura državnog duga.
Što će biti ako izostane gospodarski rast nakon smirivanja pandemije, a što je vrlo realan scenarij?
Preporuke za dnevno štivo:
Zašto se siromašni bijeli Amerikanci osjećaju ugroženiji od crnih siromašnih Amerikanaca?