U Hrvatskoj je prema dobro upućenim novinarima manje od 2 posto zaraženih koronavirusom. Ti podaci dolaze iz istraživanja o seroprevalenciji HZJZ koje se radilo kako bi se vidjelo stanje okuženosti nacije tj. koliko je ljudi ukupno oboljelo od COVID-19 bolesti. No, to je istraživanje podjednako važno kako bi se utvrdila ne samo okuženost nego i stopa smrtnosti u odnosu na broj zaraženih tj. takozvani IFR (infection fatality rate – stopa smrtnosti zaraženih). IFR stopa uz ukupnu stopu zaraženosti zapravo nam govore koliko je zaraza opasna te se na osnovu tih podataka kroje epidemiološke politike. Ako na tu ekskluzivnu informaciju o tome da je u Hrvatskoj prema serološkim istraživanjima bilo manje od 2 posto zaraženih koronavirusom primijenimo elementarnu matematiku, ispada da je smrtnost u Hrvatskoj 0,125 posto, ili niža. Ne govorimo, dakle, o 1 posto nego puno manje od 1 posto - 0,125 posto. Smrtnost zaraženih u Hrvatskoj je 8 puta manja od 1 posto.
Iako je u prvim analizama medija uz informaciju o 2-postotnoj okuženosti SARS-Cov-2 virusom objavljeno kako su „propale nade u kolektivni imunitet“, taj podatak podjednako važno govori o relativno niskoj ukupnoj smrtnosti inficiranih, onakvoj smrtnosti koja nije viša od sezonske gripe. Zbog toga treba voditi računa o tri činjenice:
Prvo, potpuni lockdown bio je nužan jer nismo dovoljno znali o novom virusu te je bilo najracionalnije ići na stroge mjere, što se pokazalo jako skupim. Najmanji direktni trošak hrvatske ekonomije kreće se oko 40 milijardi kuna. Novi lockdown s tim razmjerima troškova više ne možemo ponavljati. Više nije pitanje hoće li ekonomski pad u drugom kvartalu biti dvoznamenkast, nego hoće li se zaustaviti ispod 20 posto. Taj gubitak u BDP-u nije uračunat u spomenutih 40 milijardi kuna troška javnih financija. Podsjetimo da se u Hrvatskoj strahovalo kako bi virus mogao odnijeti 20 tisuća života, a smrtnost zaraženih od 0,125 ukazuje da čak i u slučaju potpunog zanemarivanja bilo kakvih epidemioloških mjera možemo govoriti o 3-4000 tisuća smrti. To se, naravno, treba pokušati izbjeći.
Drugo, iskorištenost kapaciteta intenzivne njege u Hrvatskoj bila je na razini do najviše 5 posto. Ta niska iskorištenost kapaciteta intenzivne njege ukazuje kako je Hrvatska, s obzirom na relativno nisku stopu smrtnosti zaraženih, u slučaju nove pojave epidemije može prihvatiti rizik modernijih, preciznijih ali u osnovi liberalnijih mjera koje neće podrazumijevati totalni lockdown. Takav pristup već je najavila i Alemka Markotić. U slučaju novog vala u osnovi bi trebalo ići na agresivno testiranje, nošenje maski, higijenske mjere, epidemiološko praćenje te posebnu zaštitu staračkih domova i bolničkog sustava. Pri ovome valja podsjetiti kako nije baš mudro živjeti u iščekivanju drugog vala jer je taj drugi val zasad samo teorija dijela znanstvenika. WHO se počeo ograđivati od te teorije. Ako ga najavljuješ unaprijed sa sigurnošću, diže se razina nesigurnosti i neizvjesnosti, što je također loše za poslovne aktivnosti.
Treće, hrvatski podatak o smrtnosti zaraženih koji je zasad izveden iz postotka zaraženih (istraživanje HZJZ) i broja smrtnih slučajeva zapravo se uklapa u širu svjetsku sliku smrtnosti zaraženih od COVID-19 bolesti. Taj hrvatski podatak od 0,125-postotnoj smrtnosti u potpunosti je u okvirima saznanja do koje je došao velikan biomedicinske podatkovne znanosti John Ioannidis u istraživanju „The infection fatality rate of COVID-19 inferred from seroprevalence data“ koje je temeljio na velikim istraživanjima iz 12 različitih zemalja, te je kroz podatke o ukupnoj okuženosti i smrtnosti izračunao kako po zemljama IFR (smrtnost zaraženih) poprilično oscilira ali se kreće u rasponu od 0,03 do 0,5 posto. Iz takvog IFR Ioannids već neko vrijeme izvodi zaključak kako se mjere strogog lockdowna mogu ublažiti i modernizirati. Što zvuči logično.
Zanimljivo je da su na početku pandemije sa sličnim procjenama smrtnosti od COVID-19 bolesti izašli i poznati hrvatski znanstvenici Igor Rudan i Igor Štagljar. Međutim, za razliku od Ioannidisa, koji se zalagao za popuštanje lockdowna i 'pametnije' epidemiološke mjere, Rudan je u javnim analizama višekratno tražio radikalizaciju mjera, pa čak i uvođenje dozvola izlaska iz kuće svaki treći dan ili inzistiranje na 'istrebljenju' svih virusa koji uzrokuju COVID-19.
Ukratko, donosiocima odluka treba čestitati što uspjeli zadržati broj oboljelih i preminulih od COVID-19 na niskoj razini te imati umjerenu smrtnost od 0,125 posto. No, osim o novčanim aspektima novog lockdowna, trebalo bi razmišljati što to znači za druge teške bolesnike s hitnim stanjima (recimo oboljele od karcinoma ili one kojima treba transplatacija), ali i za teške bolesnike s kroničnim bolestima poput dijabetesa.
Broj preminulih od koronavirusa svaki dan se spominjao na presicama stožera, a ukupni broj preminulih je prešućivan. Bit će zanimljive naknadne analize, koliko god ne treba biti general nakon bitke.
Preporuke za dnevno štivo: