Rasprave i rješenja

Robni izvoz-(ne) iskorišteni potencijal gospodarskog rasta

AUTOR:

OBJAVLJENO:

9.7.2018. u 13:58

AUTOR:

OBJAVLJENO:

9.7.2018. u 13:58

Bajakovo, 080817
Granicni prijelaz Bajakovo, guzva kamiona. Foto: Emica Elvedji / CROPIX
Emica Elvedji / CROPIX

Granični prijelaz Bajakovo

Prema godišnjim izvješćima Svjetske banke o lakoći poslovanja (Doing Business), Hrvatska je u pokazatelju prekograničnog trgovanja već tri godine za redom na visokom prvome mjestu. Prije ulaska u EU, Hrvatska se po njemu zadržavala oko 100. mjesta u svijetu od oko 190 analiziranih država. S obzirom na to da taj pokazatelj ocjenjuje vrijeme i trošak za pripremu dokumentacije i usklađivanje izvoznih procedura za izvoz i uvoz proizvoda, njegovo znatno poboljšavanje posljedica je članstva Hrvatske u EU. Uslijed ulaska Hrvatske u EU prije pet godina (sredinom 2013.) i olakšavanje protoka roba na zajedničkom europskom tržištu, postavljaju se pitanja koliko je uopće došlo do porasta robnog izvoza Hrvatske u inozemstvo i je li dinamika porasta bila slična kao i u državama istočne i središnje Europe koje su ušle u EU prije Hrvatske.

U godini ulaska Hrvatske u EU (2013.), ukupan robni izvoz dosegnuo je 9,59 mlrd. eura, da bi u 2017. godini premašio 14,0 mlrd. eura, što je povećanje veće od 46%. S obzirom na to da je istovremeno robni uvoz zabilježio manji porast (za 32,5%), poboljšala se pokrivenost uvoza izvozom te je sa 58% u 2013. povećana na 64% u 2017.

Bitno je naglasiti da je od ulaska u EU veliki porast zabilježen u robnom izvozu prema državama članicama EU, i to za više od 70%. Uslijed takvog rasta izvoza u EU došlo je i do porasta udjela izvoza u EU u ukupnom robnom izvozu i to nakon 55,5% u 2013. godini na 66,7% u 2015. godini, da bi u 2017. godini taj udio bio blago smanjen, na 64,9%.

Promatrano po izvoznim tržištima u 2017. godini, pet najvažnijih redom su bili Italija, Njemačka, Slovenija, BiH i Austrija, koje su ujedno i zemlje koje tijekom godina samo mijenjaju redoslijed mjesta na toj ljestvici.

Ako bi se stope rasta hrvatskog robnog izvoza u prvim godinama članstva usporedile sa stopama rasta izvoza novijih država članica EU (Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija), zaključilo bi se da su najniže od nama usporedivih zemalja.

Naime, te države središnje i istočne Europe ušle su u EU 2004. godine, pri čemu su se te godine, odnosno prve godine članstva, stope rasta izvoza kretale od 15% u Slovačkoj do 29% u Češkoj. Prosječna godišnja stopa rasta izvoza u tim državama bila je oko 21% u prvoj, drugoj i trećoj godini članstva, da bi u četvrtoj godini došlo do očekivanog usporavanja, i to na oko 17%. U Hrvatskoj su stope rasta robnog izvoza bile osjetno niže: oko 8% u prvoj godini članstva (2014.), oko 11% u 2015., oko 7% u 2016. te oko 14% u 2017. U prvom kvartalu ove godine pokazale su se prve naznake očekivanog usporavanja te zaustavljanja rasta, što bi, ne dođe li do nastavka pozitivnih kretanja, moglo imati i šire reperkusije na gospodarski rast.

Naime, sve države središnje i istočne Europe brže su prebrodile gospodarsku krizu započetu 2008. godine te im je BDP od tada u prosjeku realno porastao za oko 15%, dok je hrvatski BDP oko 4% niži nego prije početka gospodarske krize. To je dijelom posljedica relativno niskog robnog izvoza Hrvatske u odnosu na veličinu BDP-a te relativno niskih stopa rasta izvoza u odnosu na nama usporedive države.

To se najočitije može vidjeti usporedbom udjela robnog izvoza u strukturi BDP-a. Među državama središnje i istočne Europe, Slovačka prednjači, sa 86,4% udjela robnog izvoza u BDP-u u 2017. godini. Slijedi Mađarska sa 70,9%, dok su na začelju Rumunjska sa 30,4% te Hrvatska sa 24,0%. Dijelom i pod utjecajem relativno niskih stopa rasta robnog izvoza nakon ulaska u EU (u usporedbi s drugim državama središnje i istočne Europe) te niskog udjela robnog izvoza u BDP-u, Hrvatska je zabilježila sporiji gospodarski oporavak te blage stope rasta BDP-a. Naime, izvozno orijentirane zemlje u recesiji se brže oporavljaju od ostalih ekonomija, a njihove recesije traju kraće i za posljedicu imaju manji broj zatvorenih radnih mjesta.

Dodatno, izvoz je komponenta agregatne potražnje te njegov rast predstavlja i rast BDP-a, a nije zanemariva činjenica da izvoz unaprjeđuje kompetitivne prednosti zemlje usvajanjem novih znanja i tehnologija. S obzirom na to da samo oko 15% poduzeća u Hrvatskoj ostvaruje robni izvoz, ali zapošljavaju 50,5% zaposlenih u svim poduzećima, bitno je dati poticaja izvozno orijentiranim poduzećima u Hrvatskoj jer izvozna orijentacija jača ukupnu konkurentnost zemlje te stvara pozitivan zamah u funkcioniranju njezina gospodarstva.