Turizam je djelatnost koja ima značajnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu, sa zamjetnim utjecajem na tržište rada, ali i na stabilnost javnih financija. Međutim, više nego u ijednoj drugoj članici EU, najveći utjecaj te djelatnosti na gospodarstvo gotovo isključivo je vezan uz ljetne mjesece. Stoga je znakovita usporedba broja ostvarenih turističkih noćenja u najboljem (kolovoz) i najlošijem (redovito siječanj, osim u 2018., kada je veljača bila najslabija) mjesecu u godini: odnos je prošle godine bio oko 55:1. To je daleko više nego u prvoj idućoj zemlji EU po rasponu tog omjera, Grčkoj, s odnosom oko 20:1.
Vrhunac turističke sezone, odnosno najviše noćenja u komercijalnim smještajnim objektima tijekom godine u Hrvatskoj, očekivano, ostvari se u srpnju i kolovozu: u srpnju gotovo 29 posto, a u kolovozu oko 30 posto. Pri tome je potrebno naglasiti da je u posljednjih nekoliko godina primjetan trend smanjenja udjela turističkih noćenja u kolovozu, odnosno produljenja turističke sezone. S obzirom na to da se u kolovozu oko 94 posto ukupnog broja noćenja ostvaruje u šest priobalnih županija (Istarska, Primorsko-goranska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska), može se govoriti ne samo o izrazitoj vremenskoj ograničenosti nego i o teritorijalnoj koncentriranosti hrvatskog turizma. Koliko dolasci i noćenja turista kratkotrajno utječu na povećanje broja stanovnika u tim županijama, pokazuju iduće procjene: očekuje se da bi i ove godine, pod utjecajem dolazaka i noćenja turista, ukupan broj stanovnika u navedenim županijama porastao u kolovozu ukupno za oko dvije trećine u odnosu na razdoblje izvan sezone.
Naime, prema procjenama DZS-a, u tih šest priobalnih županija živi oko 1,34 milijuna stanovnika. Budući da je prošle godine u kolovozu u tim županijama ostvareno oko 25,44 milijuna noćenja, što je ekvivalent dodatnih više od 820.000 osoba, time se doseže brojka od ukupno oko 2,16 milijuna osoba u kolovozu u tim županijama. Pod pretpostavkom da se ovog kolovoza ponove prošlogodišnje brojke, riječ je o povećanju broja osoba većem od 60 posto u odnosu na broj stanovnika u tim županijama izvan sezone. Pritom se povećanjem broja osoba ističe Istarska županija, s porastom u kolovozu od najmanje 121 posto. Najniže povećanje ostvarila bi Splitsko-dalmatinska županija (za najmanje 39 posto), što je uglavnom posljedica osjetno većeg broja stanovnika u odnosu na ostale županije. Realno povećanje broja osoba, odnosno stanovnika, u turističkoj sezoni još je i veće jer se procjena temelji na dolascima i noćenjima turista isključivo u komercijalnim objektima.
Navedene procjene visokog porasta broja osoba, a time i potrošača u turističkoj sezoni, naglašavaju potrebu prilagodbe cjelokupne turističke ponude, ali i osiguravanja specifične sezonske opskrbe u trgovini na malo, prvenstveno hranom i pićem. Naime, prema istraživanju Instituta za turizam (Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj u 2017. godini), prosječna dnevna potrošnja stranog turista tijekom ljetnih mjeseci je oko 79 eura, od čega se za hranu i piće izvan objekta smještaja izdvaja oko 17 posto, odnosno 13 eura (oko 96 kuna).
Utjecaj dolaska i noćenja turista na porast potrošnje hrane i pića najizraženiji je na vrhuncu turističke sezone, procijenila je i HGK. Naime, temeljem izračuna da jedan prosječan strani turist na hranu i piće izvan smještajnog objekta dnevno troši oko 2,1 puta više u odnosu na prosječnog potrošača u Hrvatskoj u razdoblju izvan sezone te uzimajući u obzir noćenja i dolaske turista u kolovozu, došlo se do izračuna da bi u kolovozu potrošnja hrane i pića (izvan smještajnog objekta turista) u šest priobalnih županija zajedno mogla biti veća oko 3,5 puta u odnosu na prosječnu mjesečnu potrošnju u tim županijama izvan sezone.
Koliko je bitno potaknuti turiste na pojačanu potrošnju hrane i pića, govori i podatak da 2017. godine oko 29 posto turista navodi gastronomiju kao jedan od motiva dolaska na odmor u Hrvatsku, što je osjetno povećanje nakon 22 posto zabilježenog u istraživanju iz 2010. godine te 26 posto zabilježenih u istraživanju 2014. godine. Dodatno, među tri najvažnije aktivnosti na destinaciji u kojoj se nalaze, uz “plivanje/kupanje”, turisti navode “restorane” te “slastičarnice/kafiće”.
Spomenuta kretanja i procjene potrošnje u konačnici su bitna ne samo za turističku djelatnost nego i za državni proračun. To je posebice važno u svjetlu očekivanog poreznog rasterećenja, odnosno smanjenja stope PDV-a na pripremu i posluživanje hrane jer bi se porastom potrošnje moglo kompenzirati smanjenje proračunskih prihoda uslijed snižavanja stope PDV-a.
Autor je direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK i izneseni stavovi nisu nužno i stavovi institucije u kojoj je zaposlen.