Iza kulisa

Političar i odvjetnica: pusta obećanja i veliki oprez

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

19.9.2019. u 15:50

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

19.9.2019. u 15:50

Zagreb, 030715. Udruga Franak prosvjedovala je ispred Sabora na Markovu trgu, trazeci osnivanje istraznog povjerenstva za slucaj Franak, zakon o ukidanju CHF valutne klauzule u postojecim kreditima i moratorij na ovrhe i delozacije do donosenja zakonske regulative.
Na fotografiji: prosvjednici na Trgu sv. Marka.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
CROPIX

Govoreći o najnovijem uspjehu “frankovaca”, saborski zastupnik Goran Aleksić prisjetio se samih početaka borbe, kada su se još svi smijali njihovim namjerama. “Mi smo 2012. godine sjedili kod Nicole (Kwiatkowski, op.a.) i ona je napisala temelje tužbe. Napisali smo tu tužbu zajedno. Pobijedili smo”, kazao je Aleksić. A to znači da sada 125 tisuća ljudi može tužiti banke, 30 tisuća ih je već tužilo, a Aleksić očekuje da do lipnja 2023. godine bude ukupno više od 100 tisuća tužbi. Pritom očekuje da Vrhovni sud odluči jesu li ugovori s valutnom klauzulom u švicarskim francima ništavni i kakvo će biti obeštećenje za dužnike. Sve one koji nisu tužili banke pozvao je da se učlane u udrugu Franak, a kao saborski zastupnik osobno će pokušati ishoditi zakonsko rješenje o obeštećenju.

Danas više nema dvojbe da je borba za prava dužnika u švicarskim francima u Hrvatskoj bila uspješna, štoviše, uspješnija nego u ijednoj drugoj zemlji. Mnogi se s pravom osjećaju zaslužnima. Međutim, kao saborski zastupnik Aleksić danas teško razlikuje glasače od dužnika za čija se prava bori. Stoga se i ne opterećuje pravnim sitnicama, nego olako nudi pusta obećanja. Za razliku od njega, odvjetnica Kwiatkowski s kojom je pisao prve tužbe do danas je ostala oprezna, vrlo svjesna da se svaka tužba može dobiti i izgubiti.

Prema njezinu shvaćanju, sud je rekao da imate pravo tužiti, a imate li pravo i na obeštećenje, Vrhovni sud će tek odlučiti. Ima puno argumenta za i protiv, što znači da je moguće pravno obrazložiti jedno i drugo rješenje, kazala je Kwiatkowski. Na kraju, zaključuje, sve se vraća na matematiku i svatko će sam morati “staviti u omjer dobitak i gubitak”, što sebi može priuštiti i što mu je važno u životu.

A matematika kaže da je dio potrošača kroz konverziju dobio obeštećenje, neki solidno, neki mizerno, a treći su još morali platiti banci. Do toga je došlo zbog toga što je sve ovisilo o tome kada je tko uzeo kredit. Svatko ima različitu poziciju i različitu računicu.

U svakom slučaju, posljednja presuda Vrhovnog suda nije olakšala odluku onima koji dvoje tužiti banku ili ne, unatoč prihvaćenoj konverziji.