Dugonajavljivani paket zakona kojim bi se olakšao položaj blokiranih konačno je ugledao svjetlo dana. Vlada ga je usvojila na ovotjednoj sjednici i po hitnom postupku uputila u Sabor. U Banskim se dvorima sada nadaju da će saborske ruke tri predložena zakona izglasati do sredine srpnja kako bi počeo postupak oprosta manjih dugova.
Jesu li Hrvatskoj potrebne mjere za smanjenje broja blokiranih građana?
Svakako. Broj blokiranih građana raste iz mjeseca u mjesec. Podaci Fine otkrivaju da ih je krajem ožujka bilo više od 325.000 te da su njihova nepodmirena dugovanja dosegnula vrtoglavih 43,37 milijardi kuna. Velik broj dužnika, njih više od 105.000, u blokadi se našao zbog duga koji je iznosio 10.000 kuna ili manje. Upravo su oni, moglo bi se reći, ciljana skupina Vladinih mjera jer se jednokratnom mjerom otpisuju dugovanja do 10.000 kuna, ali samo prema državi i njenim institucijama te državnim poduzećima, dok se od od glavnih vjerovnika - banaka, kartičarskih kuća, telekoma i odvjetnika - očekuje da insolventnim dužnicima sami pruže ruku oprosta, za što će ih država nagraditi poreznim olakšicama. U svakom slučaju, jasno je da se nelikvidnost posljednjih godina prelila iz sektora poduzeća u sektor stanovništva. To je i jedan od vodećih razloga iseljavanja, a predstavlja i potencijalnu socijalnu bombu. Vlada je stoga morala nešto napraviti.
Hoće li Vladine mjere biti dovoljne?
Neće. Previše toga ovisi o dobroj volji drugih vjerovnika. Ipak, Vladine su mjere signal da država konačno pokušava uvesti red i u segment blokada, ovrha i osobnog bankrota. Moglo bi se reći da su Vladine mjere dobar početak rješavanja problema. No, ipak samo početak.
Što je pravo rješenje za blokirane?
Jedini je stvarni izlaz u povećanju plaća i jačanju gospodarstva. Veća primanja građanima će omogućiti i da na vrijeme podmiruju obveze. No, za to treba ubrzati gospodarski rast, što podrazumijeva i bržu provedbu reformi. Bez toga, ovo će ostati samo vatrogasne mjere, s ograničenim učincima.