Treba li uložiti u Bitcoin? Budući da su i naši čitatelji počeli postavljati pitanja o najpopularnijoj kriptovaluti današnjice, pokušat ćemo ponuditi neka jednostavna promišljanja. Problematiku ćemo pokušati izložiti kroz niz teza, a zaključke izvedite sami.
Prvo, jasno je zašto je narastao interes za kupovinu bitcoina; prvenstveno, to je strelovit rast njegove vrijednosti. Cijena jednog bitcoina krajem ovog tjedna dosegla je strmoglavih 9386 dolara ili oko 60 tisuća kuna. Činjenicu da bitcoin bilježi vrtoglavi rast vrijednosti svakako ne treba uzeti kao preporuku za kupovinu. Upravo taj robusni rast ključni je argument onih koji poručuju da je iza Bitcoina uobičajena masovna psihologija tržišne manije, tj. obična pohlepa koja je sličnim socio-psihološkim mehanizmom stvorila slavnu nizozemsku tulipomaniju u 17. stoljeću kada je zbog rasta cijene sve više i više naivnih kupovalo lukovice tulipana sve do veljače 1637., kad je taj tulpengekte doživio krah, baš kao i niz kasnijih tržišnih manija.
Bilo bi nepošteno prema Bitcoinu olako zaključiti da je suvremena tulipomanija, premda su baš tako ustvrdila neka velika imena ekonomije i biznisa. Nobelovac Stiglitz predložio je zabranu Bitcoina jer ne ispunjava nikakvu socijalnu/društvenu funkciju, a CEO JPMorgan Chasea, Jamie Dimon, poručio je da će ljudi koji ga kupuju platiti cijenu svoje gluposti. Zanimljivo je kako najžešća kritika Bitcoina dolazi iz vrlo različitih intelektualnih i moralnih habitusa.
Bitcoin pretendira da je peer-to-peer digitalna valuta koja može osigurati trenutačni transfer vrijednosti između fizičkih ili pravnih osoba bilo gdje u svijetu, a zapravo na tržištima funkcionira više poput robe, dionica ili obveznica. Stoga je ključni problem Bitcoina što uopće pretendira biti valuta. Valuta (pa i kriptovaluta) mora zadovoljiti neke jednostavne kriterije koje Bitcoin ne može.
Ključan problem za Bitcoin su vlade koje sasvim sigurno neće prepustiti reguliranje emisije i optjecaja bilo koje valute nečem poput block chain tehnologije pomoću kojih se formiraju novi blokovi koji, pak, jamče redoslijed/autentičnost Bitcoin transakcija. Nije problem “misterioznost” tzv. procesa mininga u kojem manji broj pojedinaca koristi velike komputacijske resurse za stvaranje novih blokova, odnosno generiranje te zarađivanje novih bitcoina. Način na koji funkcioniraju centralne banke vrlo je često podjednako teško shvatljiv običnim ljudima, baš kao i proces mininga za koji se trenutačno troši više električne energije nego u nekim afričkim zemljama ili, recimo, Irskoj. Problem je jednostavno u tome što vlade ne žele dati legitimitet kriptovalutama zbog toga što ne žele dovesti u pitanje temeljna načela funkcioniranja današnjih fiskalnih i monetarnih sustava.
Valja upozoriti da je čak 34 posto ekonomske aktivnosti u OECD-u oporezovano, ali se bitcoinom ne mogu namirivati porezi te stoga ne može postati općeprihvaćeno sredstvo plaćanja. Bitcoin može proći za robe i usluge, ali ako ne može za poreze, onda ga zapravo i ne treba zvati valutom, pa možda ni kriptovalutom, jer je opća prihvatljivost presudna karakteristika valuta kakve poznajemo u ovoj našoj eri fiat novca. Možda fintech rješenja u dalekoj budućnosti omoguće trenutačnu konverziju bitcoina u valute kojima će se moći namiriti porezne obveze, ali se ne čini da je tako nešto na bliskom vremenskom horizontu.
Nadalje, kriptovalute poput bitcoina nemaju problem samo s integriranjem u suvremeni porezni sustav, nego ih je teško vidjeti kao bilo kakav dio postojećih ili budućih nacionalnih monetarnih sustava. Tu se radi prvenstveno o nemogućnosti kontroliranja odnosa valutne ponude i potražnje te je vrlo naivno vjerovati da će se nacionalne monetarne politike odreći tog važnog instrumentarija centralnog bankarstva. Bitcoin se, pojednostavljeno rečeno, teško može uklopiti ne samo u monetarne sustave nacionalnih ekonomija, nego i u neki hipotetički nadnacionalni monetarni sustav budućnosti jer je postavljen kao sustav rasta ponude s limitima isključivo na strani potražnje.
Zamislite fiskalnu politiku u kojoj bi se općeprihvaćena kriptovaluta predodređena rastom ponude prihvaćala za plaćanje poreza. Osim toga, “monetarni sustav” baziran na takvoj kriptovaluti predstavljao bi nekontrolabilni mehanizam u kojem bi se država značajnim dijelom odrekla mogućnosti monetarnih intervencija. Monetarna politika u današnjem smislu riječi prestala bi postojati. U takvom svijetu centralne banke ne bi mogle utjecati na pojave poput inflacije ili deflacije.
Postoje i neke druge faličnosti bitcoina, kao i drugih kriptovaluta koje možda nisu supstancijalne prirode, kao ove s fiskalnim i monetarnim sustavom, ali na njih bi ipak trebalo malo pripaziti. Ako danas, recimo, za jednu valutu kupujete drugu valutu, onda iz rasta vrijednosti kupljene valute ne proizlazi nikakva porezna obveza. Primjerice, ako eurima kupite dolare, u slučaju rasta dolara od 25 posto ta zarada neće vam se tretirati kao oporeziva kapitalna dobit. Za razliku, nacionalne vlasti redom odlučuju tretirati bitcoin kao imovinu koju je nužno i pravično integrirati u porezni sustav te oporezivati.
Ne treba zaboraviti niti na to da se bitcoin ne čini kao pretjerano sigurna “valuta” za pohranu vrijednosti. Njegova volatilnost ekstremno je visoka; samo tijekom ove godine doživio je tri snažna inflacijska udara, tj. smanjenja mogućnosti kupovine robe za određenu količinu bitcoina.
Ponovimo da je bitcoin kao imovina više nalik zlatu, dionicama ili obveznicama nego pravim valutama. Dodajmo da je velika razlika u tome što kod zlata i dionica nakon mogućeg tržišnog kolapsa ostaje neka zamjenska ili praktična likvidacijska vrijednost, dok u slučaju bitcoina ostaje veliko - ništa.
Mnogi ljubitelji novotarija reći će kako nije bitna sudbina Bitcoina, nego budućnost kriptovaluta baziranih na “revolucionarnoj” blok chain tehnologiji. I oko te teze treba biti oprezan: prije bi se reklo da se oko blok chain tehnologije tek vode polemike hoće li dokazati svoju “revolucionarnost” i praktičnost, odnosno široku primjenjivost. Dok je ne vidimo u zaista masovnim razmjerima, zadržimo zdravu razinu skepticizma.
U obranu Bitcoina od teze da se radi o najobičnijem mjehuru koji su napuhali pohlepni naivci te da je pitanje vremena kad će prsnuti, treba naglasiti kako je pitanje vremena kad će nešto prsnuti zapravo esencijalno pitanje. Hoće li rast trajati još pet godina i doseći vrijednost od 100 tisuća dolara? Možda. Što vas briga za mjehur ako ste prodali za 4 i pol godine? A možda će sve puknuti sutra. Ili za 20 godina.
Bitcoin je možda i tata svih mjehura, balon koji se može napuhati do nezabilježenih razmjera. Trenutačna ukupna tržišna kapitalizacija kriptoimovine je oko 300 milijardi dolara. Pola toga je Bitcoin. Što je to u odnosu na ukupno svjetsko bogatstvo od 241 bilijuna dolara? Pa moglo bi se reći otprilike jedna osmina postotka svjetskog bogatstva. Ne vidimo zapreke zašto se s te razine kriptoimovina ne bi, recimo, udeseterostručila, ma koliko to čudno zvučalo. Ne treba zaboraviti da se budućnost Bitcoina djelomično hrani rastom nepovjerenja u oficijelne fiskalne i monetarne politike, a nema naznaka da su policy makeri spremni ponuditi neke nove, drugačije i uvjerljivije modele.
Je li isključeno da će jednog dana u budućnosti centralne banke same lansirati vlastite digitalne valute? Nipošto. Uostalom, digitalno u svijetu (centralnog) bankarstva već i te kako postoji. Mi ne možemo znati kako će fintech revolucija ili evolucija promijeniti financije, kako će utjecati na tržišta vrijednosnica i svakodnevni život.
Ali možemo ostati poprilično sigurni da će današnje kriptovalute još dugo ostati ono što jesu; više kripto nego valute. Ako u međuvremenu ne propadnu.
To što se danas najveće banke i ozbiljne IT tvrtke počinju uključivati u priče oko Bitcoina i block chain tehnologije je zbog toga što su primijetili da se tu počeo vrtjeti velik novac, a ne zbog revolucionarno-vizionarskih pobuda. Njih ne zanimaju velika pitanja hoće li za sto godina povjesničarima biti važniji fenomen Bitcoina ili početak primjene block chaina kao tehnologije koja je omogućila Bitcoin.
Bilo kako bilo, bitcoin je trenutačno oko 60.000 kuna. Hoćete li ga kupiti?