Novi potez britanske centralne banke, Bank of England, dokaz je kako kriza izazvana COVID-19 zarazom prerasta u neku vrstu izvanrednog stanja. Bank od England pokrenula je akciju direktnog monetarnog financiranja britanske vlade kako bi omogućila trenutačno plaćanje rastućih troškova. Cilj je vrlo jednostavan: omogućiti britanskoj vladi zaobilazak tržišta duga gdje bi se susrela s rastućom cijenom zaduživanja.
Uz to, pitanje je bi li klasični način financiranja potreba vlade omogućio dovoljno učinkovito prikupljanje ogromnih sredstava potrebnih za isplatu potpora građanima i kompanijama. Potez britanske centralne banke uslijedio je nakon što je postalo jasno da će pad najvećih europskih gospodarstva, njemačkog, talijanskog i francuskog, u drugom kvartalu premašiti 10 posto, što je puno više nego što je prognozirano prije samo nekoliko dana.
Dobri poznavaoci centralnog bankarstva podsjećaju da je ovo što je sada napravila Bank of England svojedobno radila i Narodna banka Jugoslavije – davanje okvirnog kredita državi koji se kratkoročno mora poravnati. Poznato je da je Jugoslavija muku mučila s hiperinflacijom.
Zasad je nejasno koliki i kakvi će biti pritisci na Hrvatsku narodnu banku da financira povećane financijske potrebe hrvatske Vlade.
Monetarno financiranja fiskalnih potreba krajnje je neuobičajena praksa centralnih banaka te je dugo smatrano neprihvatljivom i opasnom idejom. Još na početku ovog tjedna guverner Bank of England protivio se bilo kakvom značajnom monetarnom financiranju ali je očigledno u samo nekoliko dana pod dojmom općeg gospodarskog urušavanja podlegao pritisku britanskog Treasurya (pandan ministarstva financija).
Britanci su procijenili kako je od monetarnog financiranja, koje može donijeti ekstremne srednjoročne i dugoročne rizike, kratkoročno ipak rizičnije naći se u situaciji nemogućnosti prikupljanja likvidnosti na britanskom tržištu tzv. giltova. Pojednostavljeno rečeno, Bank od England dramatično će povećat će iznos vladinog računa kojeg vodi. To je kao kad banka dobri povećanje minusa po tekućem računu. Neki spekuliraju da će taj iznos u konačnici biti neograničen. Taj račun britanske vlade pri Bank of England inače se naziva „Ways and Means Facility“ te je u 'mirnodopskim' vremenima ograničen na 370 milijuna funti. Britanska vlada za travanj utrostručila je planirane potrebe financiranja i to s 15 milijardi funti na 45 milijardi pa se zasad još samo spekulira koliko će monetarno financiranje biti ogromno.
Iz britanskog Treasurya poručuju kako će ovaj oblik financiranja fiskalnih potreba biti „privremen i kratkoročan“.
Stručnjaci procjenjuju kako pokretanje monetarnog financiranja vlade još uvijek ne znači da je Britanija po pitanju monetarne politike krenula putem Zimbabvea tj. 'tiskanja novca' i enormne inflacije. No, s obzirom na to kako iskustva pokazuju da privremeni potezi vučeni tijekom kriza tendiraju postati stalnim politikama, jako raste zabrinutost kako bi monetarno financiranje moglo postati trajno. Šef makroekonomskih istraživanja BNP Asset Managementa Richard Barwel procijenio je da je trajno monetarno financiranje neizbježno.
Guverner Bank of England još uvijek tvrdi da kratkoročno financiranje vladinih potreba neće uzrokovati inflaciju.
Na sve dosadašnje mjere jučer su i Federalne rezerve dodale nevjerojatnih 2300 milijardi zajmova za osiguranje likvidnosti malih kompanija i lokalnih jedinica, kao i stabilizaciju tržišta korporativnog duga.
U Europskoj središnjoj banci još pak nije postignut dogovor oko dizanja limita na već dogovorene monetarne akcije.
Inače, poprilično crnim ekonomskim prognozama jučer se pridružila i šefica MMF-a, Kristilina Georgieva, poručivši da smo ušli u najgoru krizu još od Velike depresije. Upozorila je kako su vlade već pokrenule fiskalne stimulanse u iznosu od 8.000 milijardi dolara, što neće biti dovoljno za saniranje štete. Prema procjeni MMF-a u konačnici će najteže biti pogođene zemlje u razvoju.