Krajem prošle godine Hrvatska gospodarska komora provela je još jedno istraživanje poslovnih očekivanja poduzetnika koje se već 15 godina provodi u sklopu Eurochambres Economic Surveyja, istraživanja koje provodi Eurochambres - zajednica gospodarskih komora 43 zemlje.
Dosadašnji rezultati za Hrvatsku su se relativno dobro podudarali sa stvarnim kretanjima, pri čemu očekivanja za ovu godinu ipak pokazuju nešto manju dozu poduzetničkog optimizma nego u prethodne dvije godine, odnosno pokazuju zaustavljanje tog trenda. Takva se očekivanja dijelom mogu pripisati relativno dobrim ostvarenjima u protekle dvije godine, barem kada su prihodi na domaćem i inozemnom tržištu u pitanju. Navedeno smanjuje optimizam u pogledu njihova daljnjeg rasta, a u znatnoj se mjeri mogu povezati i s neizvjesnosti oko Agrokora i mogućih posljedica na cijelo gospodarstvo.
Glavna obilježja istraživanja bila su povećanje udjela poduzetnika koji očekuju zadržavanje prihoda na domaćem i inozemnom tržištu na istoj razini u odnosu na udio onih koji očekuju njihov rast, i dalje nizak optimizam u pogledu rasta zaposlenosti (čak nešto niži nego u prethodne dvije godine), smanjeni optimizam i po pitanju rasta investicija te opći uvjeti poslovanja kao jedino pitanje u kojem je prevladao pesimizam u raspoloženju. Naime, udio poduzetnika koji u ovoj godini očekuju lošije opće uvjete poslovanja nego u prošloj bio je veći od udjela onih koji su očekivali njihovo poboljšanje.
Na ocjenu najvećih izazova u poslovanju u ovoj godini u Hrvatskoj najviše je utjecala procjena domaće potražnje, što nije iznenađujuće. Naime, domaća potražnja u prošloj je godini bila realno oko 13 posto manja nego u pretkriznoj 2008., a ni ove godine ne očekuje se značajnije približavanje toj razini. Kao drugi najveći izazov poduzetnici su izdvojili troškove radne snage, što je povezano s visokim izdvajanjima na plaće, ali i prisutnom situacijom u kojoj bi nedostatak radne snage u pojedinim djelatnostima mogao dovesti do pritiska na rast neto plaća.
Kao najveće izazove u poslovanju i na razini svih uključenih zemalja poduzetnici su se odlučili za domaću potražnju, iako će ona na razini EU u ovoj godini realno biti oko pet posto veća nego 2008. godine. Na drugom je mjestu nedostatak kvalificirane radne snage, a na trećem njezini troškovi. Po ukupnom poretku postoje manje razlike između EU i Hrvatske, ali ta odstupanja nisu velika. Povezano s izazovima u poslovanju, Eurochambres u analizi posebno naglašava nedostatak kvalificirane radne snage, koji se uspinje na ljestvici najvećih izazova te je s četvrtog mjesta u 2016. došao na drugo mjesto za ovu godinu. U Hrvatskoj je istodobno taj čimbenik poslovanja sa sedmog mjesta među najvećim izazovima došao na četvrto, što je još jedan pokazatelj potrebe reformi tržišta rada u Hrvatskoj.
Pojedinačni rezultati uključenih zemalja pokazuju da je najveći optimizam u očekivanjima poduzetnika za ovu godinu bio prisutan u Portugalu i Finskoj, a najmanji u Grčkoj. Usporedba Hrvatske s tim rezultatima pokazuje da su poslovna očekivanja za ovu godinu, unatoč padu na godišnjoj razini, relativno optimistična. Hrvatska je iznad prosjeka svih uključenih zemalja i ima relativno dobru poziciju u poretku, kod investicija je ispod prosjeka i zauzima nešto lošije mjesto, a samo kod općih uvjeta poslovanja stoji prilično loše. Premda ti uvjeti nisu točno definirani, može se zaključiti da poduzetnici iz Hrvatske nisu optimistični po pitanju uvjeta u kojima posluju ni po pitanju njihova poboljšanja.
Rezultati istraživanja o poslovnim očekivanjima mogu se povezati, pa i dodatno objasniti, Globalnim indeksom konkurentnosti koji godišnje izrađuje Svjetski gospodarski forum. U slučaju Hrvatske, efikasnost tržišta rada najslabiji je stup konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, i to se provlači kao dugotrajan problem. Naime, Hrvatska je u ovom segmentu konkurentnosti u petini najlošijih zemalja svijeta, a u posljednjih osam godina nije zabilježena pozicija bolja od 100. mjesta. Slično je i s investicijama, za koje su gospodarstvenici u anketi Eurochambresa izrazili manji optimizam da će ih povećati u ovoj godini, a koje su povezane s kompleksnim nizom uvjeta koje gospodarsko okruženje čine poduzetničkim i efikasnim. Tako su u sklopu Globalnog indeksa konkurentnosti, primjerice, područja inovativnosti i efikasnosti institucija ocijenjena u vrhu najslabijih stupova konkurentnosti, prema kojima se Hrvatska također svrstava među petinu najlošijih zemalja svijeta. Zaključno, konkurentnost hrvatskoga gospodarstva je slaba, bez značajnijih pomaka tijekom godina, sukladno čemu su i kratkoročna poslovna očekivanja tek ograničeno optimistična.
* Autor je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK i izneseni stavovi nisu nužno stavovi institucije u kojoj je zaposlen.
Rasprave & rješenja javna je tribina Hanza Media Grupe za promociju suvremene ekonomske misli te sučeljavanje stavova, kao i predlaganje solucija