EU fondovi kao spas

Kako smanjiti razliku u razvijenosti? Samo tri županije čine pola hrvatskog BDP-a

AUTOR:

OBJAVLJENO:

23.4.2018. u 7:00

AUTOR:

OBJAVLJENO:

23.4.2018. u 7:00

Zvonimir Barišin / Danijel Soldo / Hanza Media

Panorama Zagreba i Slavonskog Broda

Hrvatska je administrativno podijeljena na 20 županija te Grad Zagreb, koji ima status županije. Iako se nalaze na relativno malom prostoru, županije se osjetno razlikuju po gospodarskoj snazi, ali i u nekim temeljnim gospodarskim pokazateljima. Primjerice, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku o kretanju BDP-a na razini županija (za 2015. godinu), tri županije imaju nominalni godišnji BDP manji od 4 mlrd. kuna (Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska), dok BDP dviju najvećih (Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska) pojedinačno je blizu 30 mlrd. kuna. Grad Zagreb, očekivano, ima najveći BDP, preko 110 mlrd. kuna te sa spomenute dvije županije čini gotovo 50% hrvatskog BDP-a.

Posljednji podaci o kretanjima BDP-a po županija otkrivaju i različite gospodarske trendove i dinamiku gospodarskog oporavka. Naime, u odnosu na zadnju pretkriznu godinu (2008.), u 2015. godini samo su četiri županije te Grad Zagreb zabilježili veću razinu BDP-a, dok je u čak tri županije razina BDP-a u 2015.g. bila preko 15% niža u odnosu na 2008. godinu. Takva kretanja dijelom su posljedica i strukture gospodarstava pojedinih županija. Primjerice, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, čiji je BDP u 2015. godini bio 9,5% niži nego 2008. godine, u strukturi gospodarstva dominiraju prerađivačka industrija te poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo, s udjelom od preko 38% u bruto dodanoj vrijednosti (najviše od svih županija). Upravo spomenute dvije djelatnosti spadaju među nekoliko djelatnosti u Hrvatskoj koje su zabilježile višegodišnji trend pada te su još uvijek osjetno ispod pretkriznih razina, što se preslikalo i na one županije u kojima te djelatnosti dominiraju.

 

Neusklađena dinamika oporavka gospodarstava županija u Hrvatskoj utječe i na dinamiku njihove razvijenosti, koja se najjednostavnije može približiti izračunom BDP-a po stanovniku izraženom u paritetu kupovne moći. Prema tome pokazatelju, očekivano, najrazvijeniji je Grad Zagreb i to preko tri puta više nego neke županije u istočnoj Hrvatskoj. Slične pokazatelje razvojne raznolikosti prikazuju i podaci Eurostata (Europskog statističkog ureda), prema kojemu je razlika najrazvijenije regije (Grada Zagreba) i najnerazvijenije (Virovitičko-podravske županije), oko 3,4 puta. Usporedive razlike u razvijenosti među regijama bilježe se i u drugim državama EU pa gospodarske razlike same po sebi nisu nešto neuobičajeno. Među državama središnje i istočne Europe, najizraženiju razvojnu razliku među regijama ima Rumunjska, u kojoj je najrazvijenija regija preko 6 puta razvijenija od posljednje, a slijedi Poljska u kojoj je taj omjer preko 5 puta. U Češkoj je omjer 3,1, dok je u Sloveniji 2,6. U pravilu su ti omjeri razvijenosti veći što je država veća (u Ujedinjenoj Kraljevini najrazvijenija regija je čak 22 puta razvijenija od najnerazvijenije, a u Njemačkoj preko 8 puta), ali u slučaju Hrvatske ta razvojna raznolikost je velika s obzirom na veličinu države i broj stanovnika.

Dodatan problem je relativna nerazvijenost nekih naših županija u okvirima EU. Naime, u EU postoje 1.342 regije koje Eurostat klasificira kao tzv. NUTS 3 statističke razine i o njima prikuplja podatke. Od toga broja, u Hrvatskoj je 21 regija NUTS 3 statističke razine (Grad Zagreb i 20 županija). Ukoliko bi se sve 1.342 regije NUTS 3 razine u EU usporedile po razvijenosti, odnosno usporedile prema pokazatelju BDP po stanovniku, mogao bi se komparirati životni standard izražen kao postotak prosjeka svih država, pri čemu je EU28=100. Prema tom pokazatelju, najnerazvijenije županije u Hrvatskoj su četiri slavonske županije (ne računajući Osječko-baranjsku) na oko 32-34% prosjeka razvijenosti EU, čime se po razvijenosti ne nalaze među prvih 1.300 regija u EU.

Velike razlike u gospodarskoj snazi naših županija te loše pozicioniranje među sličnim regijama u EU, nameću potrebu povećanja naše konkurentnosti, ali i nastavak intenziviranja korištenja sredstava fondova Regionalne politike EU. Time bi se smanjila i vjerojatnost emigracije stanovništva, koja će uz postojeće starenje stanovništva predstavljati sve veći problem u budućnosti. Takva očekivanja opravdavaju potrebu početka izrade dugoročne nacionalne razvojne strategije koja će definirati razvoje prioritete i usmjeriti sredstva, čime bi se dodatno ubrzao gospodarski oporavak županija te države u cjelini.

*Autor je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK i izneseni stavovi nisu nužno i stavovi institucije u kojoj je zaposlen.

Rasprave & rješenja javna je tribina Hanza Media Grupe za promociju suvremene ekonomske misli te sučeljavanje stavova, kao i predlaganje solucija